Gastritis u proljeće: zašto je češći i kako sebi pomoći?

Buđenje prirode u proljeće mnogim je ljudima daleko od idiličnoga prizora prepunoga nježnih boja i raznovrsnoga cvijeća. Buđenje prirode i vegetacije u proljeće predstavlja itekakav problem alergičarima, ali i onima koje muče razne želučane tegobe.

Promjene tlaka i vanjskih temperatura u jesen i proljeće mogu predstavljati ozbiljan stres za organizam te ih upravo to čini iznimno nepovoljnim godišnjim dobima za oboljele od gastritisa.

U ovim tzv. prijelaznim godišnjim dobima kod svih je osoba, zbog vremenskih promjena, pojačano lučenje želučane kiseline, odnosno tonus parasimpatikusa se povećava i zbog toga su želučane tegobe češće nego inače – ističe prof. dr. sc. Miroslava Katičić, spec. internist gastroenterolog.

Ljudi se vrlo često žale na probleme sa želucem, a neugodne tegobe poput mučnina i bolova, osjećaja težine te nadutosti i žgaravice vrlo dobro su poznate onima koji boluju od kroničnoga gastritisa, koji je ujedno i najčešći oblik.

Pojava gastritisa

Oko 90% slučajeva gastritisa uzrkovano je bakterijom Helicobacter Pylori. Način prijenosa Helicobacter pylori infekcije još nije u potpunosti istražen. Sva dosadašnja saznanja govore u prilog tome da se infekcija prenosi izravno od zaražene osobe na zdravu osobu i to na tri glavna načina: želudac-usta, usta-usta i stolica-usta. Osim toga, gastris može biti uzrokovan i lijekovima, alkoholom, korozivnim sredstvima (lužinama i kiselinama), željezom i sl. Potom se kao razlozi mogu navesti i traume želučane sluznice i vaskularne promjene te refluksne ozljede, ali i ono što se danas naziva tihim ubojicom, a to je svakako – stres. Stres je danas jedan od najčešćih okidača raznoraznih bolesti, a iznimka nisu ni bolesti želuca.

Pacijentima uvijek dam savjet kako, posebice ako su u pitanju osobe osjetljivijega želuca, izbjegavaju raditi sve ono što im stvara tegobe. Ako im određena hrana stvara tegobe, trebaju je prestati jesti. Ako im određeni fizički napor stvara tegobe, trebaju ga minimizirati. To je, zapravo, najbolja prevencija – savjetuje profesorica Katičić.

Simptomi gastritisa nisu jednoznačni za svakoga. Naime, mnogi bolesnici osjećaju pečenje i/ili žarenje u predjelu želuca, mučnine, nagon na povraćanje, nadutost, podrigivanje, žgaravice. Neki bolesnici navode jake bolove u gornjem dijelu trbuha (tupe ili grčevite), neki opisuju samo osjećaj nelagode. Simptomi su nekad višestruki, brojni, jači kad bolesnik duže vrijeme ne uzima hranu. Nekada su tegobe oskudne ili se pojavljuju i pojačavaju nakon uzimanja hrane. U svakom slučaju, ne postoje karakteristični znakovi koji su potpuno jednaki za svakoga bolesnika koji boluje od kroničnoga gastritisa. Često i liječnici nakon uzimanja podataka o tegobama navode da se bolesnik tuži na “nespecifične simptome” u gornjem dijelu trbuha. U slučaju da neki od simptoma bitno remeti kvalitetu života i sprječava osobu u obavaljanju svakodnevnih aktivnosti, nužno je javiti se liječniku.

Liječenje gastritisa

Liječenje gastritisa ovisi o uzročnom faktoru, težini i karakteru tegoba, kao i o histološkome nalazu želučane sluznice. Gastritis se najčešće liječi nespecifičnim načinima jer je liječenje specifično samo ako je uzrok poznat.

Liječenje se najčešće bazira na, u lakšim oblicima gastritisa, lijekovima koji neutraliziraju (antacidi) želučanu kiselinu, a u težim oblicima gastritisa na onima koji blokiraju lučenje želučane kiseline. No, odluku o tome liječnik će donijeti nakon detaljnih nalaza i na osnovi simptoma koje pacijent ima. Isto tako, vrijedi istaknuti, ako su neki od simptoma anemija, jako povraćanje, crna ili krvava stolica, razloga za odgodu posjete liječniku više nema – savjetuje profesorica Katičić.

Ono što je, kada je riječ o gastritisu, ali i o bilo kojim drugim želučanim tegobama, iznimno je bitna, gotovo ključna, prehrana. Osnovna bi poruka bila da se pokušaju uzimati manji i češći obroci tijekom dana jer to osigurava zaštitu sluznice uzetom hranom. U pravilu će uzimanje većih količina voća i povrća (osobito sirovoga) pogoršati tegobe, dok će kruća i lagano pripremljena hrana (kuhana, bez jakih začina i masnoća) djelovati bolje za zaštitu sluznice.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.