Nikada mi nije palo na pamet da će uhapsiti moju majku zbog djeda

Bilo je to jednog jutra u Seattleu, Washington, kada je Aju nazvao brat da joj kaže da su njeni roditelji odvedeni. Ula el-Karadavi i Husam Halef su premještali namještaj u svome ljetnikovcu na sjevernoj obali Egipta, vile koju je porodica posjećivala kako bi se odmorili od grada, kada su sigurnosne snage došle, uhapsile ih i odvele bez da ikome kažu gdje ih vode.

Tri dana Ajin brat je pitao prijatelje, porodicu i kontakte da li su se čuli s njegovim roditeljima. Zatim ih je nazvao advokat iz Kaira, koji je Ulu i Husama vidio u zgradi Državnog sigurnosnog tužilaštva. Porodični advokat je otišao do njih i izvijestio porodicu da se nalaze na ispitivanju. Ajini roditelji se nalaze u pritvoru, koji se neprestano produžava, za koji advokat kaže da nema nikakve osnove.

“Do ovog trenutka, advokat nije vidio bilo kakve optužbe, dokaze ili da je u toku bilo kakva istraga”, kazala je Aja. “Jedina stvar koju su mu rekli je da se istražuju zbog priključivanja ilegalnoj organizaciji, što u osnovi u Egiptu kažu za sve”.

Godine 2013., egipatske vojne vlasti su zabranile Muslimansku braću nakon što su ih zbacili s vlasti, označavajući ih kao terorističku organizaciju, a kasnije su zatvorili na stotine njihovih članova. Egipćani, koji ne pripadaju ovom pokretu, a koji su uhapšeni proizvoljno i bez ikakvog dokaza se redovno optužuju da su dio pokreta ili da ih finansiraju.

Zapravo, niko od Ajine porodice nema veze s Braćom. Ula nije bila uopće politički aktivna, dok je Husam bio član stranke El-Vesat, koja se protivi Braći i koja je još uvijek legalna.

“Sisi koristi Muslimansku braću samo da bi sijao strah i opravdao ono što radi”, kaže Aja. “Ali, sada znamo da svaka opozciija ili bilo koja osoba koja radi ono što mu se ne sviđa će biti zatvorena bez obzira da li je povezana s Muslimanskom braćom ili nije”.

Aja je sigurna da je meta sigurnosnih snaga njena majka, jer je ona kćerka utjecajnog islamskog učenjaka Jusufa el-Karadavija, koji se smatra protivnikom sadašnjeg režima i živi u egzilu iz svoje domovine Egipta. El-Karadavi je javno napustio Muslimansku braću prije mnogo godina, kaže Aja, i premda je nekada vodio popularnu i utjecajnu TV emisiju u kojoj je govorio otvoreno podržavajući Arapsko proljeće i protiv vojnog udara, on se već tri godine nije javno oglasio.

Ula i Husam su postali dio širokog geopolitičkog sukoba između Katara, u kojem El-Karadavi sada živi, i Egipta, koji je zajedno uz Saudijsku Arabiju, UAE i Bahrein, prekinuo diplomatske odnose sa ovom zaljevskom zemljom i nametnuo kopnenu, pomorsku i zračnu blokadu zemlje nekoliko sedmica prije hapšenja. Jedan od zahtjeva ovog saveza, kako bi podigli blokadu Katara, jeste da se El-Karadavi izruči Egiptu.

Ula ima državljanstvo Katara, i sve dok se sukob ne završi, malo je vjerovatno da će Katar moći izvršiti pritisak na egipatske vlasti za njezino puštanje na slobodu. U Egiptu  ne postoji ambasada Katara, nema veza između dvije zemlje i Egipat uskraćuje bilo kakva prava Uli kao građaninu Katara uključujući konzularne posjete, navodi Aja.

Porodici i advokatu su također uskraćene posjete, a ono što Aja zna o njenom stanju jeste ono što advokat sazna iz njezinih pojavljivanja na sudu. Advokat kaže da se jednom onesvijestila kada su je izveli pred tužitelja, a njeno stanje je opisao kao slabo te da se pogoršava. U jednom navratu, kada su joj dozvolili da govori, ona se požalila da je drugi zatvorenik u njenom krilu  redovno napada oralno i fizički.

Ula se sada nalazi već više od 300 dana u zatvoru, gdje je 23 sata dnevno zaključana u ćeliji, što je čini zatvorenicom koja se najduže nalazi u samici u Egiptu. Ona se nalazi u drugom krilu zatvora i na saslušanja ide različitim danima od svoga muža, a dozvoljeno joj je da dnevno samo sat vremena koristi toalet i protegne noge u hodniku.

“Prošlo je gotovo godinu dana kako nisam vidjela majku. Jedva znam bilo šta o tome kako je. Emotivno mučenje je saznanje da se toliko dugo drži u samici, da se pravilno ne hrani, da ne vidi sunce, da se ne kreće, da nema svjež zrak”, kaže Aja. “Nemam pojma kakva će biti kada izađe, a bila je dobro kada je ušla”.

Ulino hapšenje je bez presedana, čak i kontekstu egipatskog širokog slamanja opozicije. “Nikada nisam čula da se prema ženi postupa na ovakav način, ponekad su to radili muškarcima, ponekad poznatim vođama, ali nani koja nije čak ni politički aktivna, to je nečuveno”.

“Egipat je uvijek imao problema s mojim djedom”, nastavlja ona “to nije ništa novo, a moja majka je tamo živjela i nikada nije bila na meti, nikada nam čak nije ni palo na pamet da bi mogli otići i uhapsiti moju  majku jer ih moj djed nervira. To je daleko iznad onoga što možemo shvatiti”.

Uoči Ulinog hapšenja nije bilo ničega što bi ga nagovijestilo, kaže Aja. Otišla je iz Egipta, posjetila Katar i SAD nekoliko puta, i uvijek bi se vratila u zemlju bez ikakvih problema.

Ulin muž, Husam, je prethodno bio na meti vlasti. Prije nekoliko godina, dok se pripremao da otputuje izvan Egipta, pitao je svoje kontakte da vidi da li je sigurno da ode. Dobio je odgovor da nije. Husam je saznao da je stavljen na neslužbenu listu osoba koje ne smiju letjeti, što je općeniti rezervisano za osobe koje su opozicija vladi. “Nisu željeli da napusti zemlju i slobodno govori o njihovom iskustvu”, pojašnjava Aja.

Godine 2014., Husam je uhapšen zajedno s drugim članovima stranke El-Vesat i pritvoren je iako nije bilo istrage. Nakon dvije godine, vlasti su izjavile da nemaju ništa protiv njega i oslobodile ga, ali su ipak pokušavali da spriječe njegova putovanja. Bilo je teško nekoliko godina, ali nakon Husamovog puštanja na slobodu, porodica je mislila da su sigurni.

“Nakon što je moj otac zatvoren i oslobođen, niko nije stvarno ni sumnjao da će porodica ponovo biti na meti”, kaže Aja.  “Mislili smo, sada je sve u redu. Ako ne budemo sada otišli bit će u redu sve dok ne shvatimo kako da to uradimo. Bila je to naša greška”.

Iako je još uvijek bilo potrebno pronaći način da Husam ode iz zemlje, Ula se složila da se treba pridružiti Aji, zetu i dvije unuke u Sjedinjenim Državama. Pripremali su se za njen dolazak preseljenjem u veću kuću. Uli, koja je oklijevala da ostavi svog muža nakon što je dvije godine provela bez njega, ostalo je još mjeseca dana na Zelenoj karti kada je uhapšena.

Ajina djeca su očajna: “Ponekad dođu i pitaju kako ovo može biti pošteno, zašto nam ovo rade. Djeci je teško da shvate zašto odrasli rade ovakve stvari”, kaže ona.

Husam je odrastao u Americi, oboje, Ula i Husam, su tu magistrirali. To je mjesto gdje su Aja i njezin brat rođeni prije nego što su se vratili u Egipat, pa se porodica, naravno, obratila američkoj vladi za pomoć. Uprkos činjenici da je predsjednik Donald Trump oštro kritikovan zbog svojih bliskih odnosa sa Abdulfettahom es-Sisijem, on je također radio na oslobađanju aktivistice za ljudska prava Aje Hidžazi, koja ima dvojno državljanstvo. Mnogi su njezin slučaj predstavili kao svjetlu nadu za Ulu i Husama, kaže Aja, ali joj SAD trebalo tri godine da je oslobode.

Ipak, Bijela kuća i na desetine kongresmena je direktno intervenisalo u slučaju Ule, a američko ministarstvo vanjskih poslova je objavilo saopćenje o ljudskim pravima u kojoj se ona i njen muž spominju direktno. “Dobili smo veliki pomoć od SAD-a”, kaže Aja. Ali još uvijek ima puno za uraditi: “Nije nas to odvelo tamo gdje želimo, niti nas je pomjerilo korak naprijed, uslovi mojih roditelja se uopće nisu popravili. Nadamo se nečemu višem”.

Zadnje iz rubrike

Najnovije vijesti »

Popularno

Facebook

Fotografija dana