Stotine Bošnjaka podvrgnuti dodatnim provjerama identiteta u zemljama EU

Državljani BiH koji žive u inozemstvu, a posljednjih mjeseci podnijeli su zahtjev za izdavanje bh. ličnih dokumenata, i to na osnovu dokumenta koji im je izdala zemlja u kojoj žive, suočeni su s dodatnim provjerama o njihovom identitetu u evropskim zemljama, i to na zahtjev Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS.

Diskriminirajući faktor

Svi građani o kojima je „Avaz“ dobio podatke da su izloženi dodatnim provjerama i da su takvi zahtjevi stigli od entitetskog MUP-a posredstvom Ministarstva vanjskih poslova BiH u bh. ambasade u zemljama gdje trenutno žive, a riječ je o Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Norveškoj, Švedskoj, Bošnjaci su i adresa u domovini  na teritoriju RS.

Neki od njih koji su nam se obratili i željeli ostati anonimni ističu da nemaju ništa protiv provjera koje nalaže zakon i da su svjesni procedura koje moraju proći pri dobivanju ličnih dokumenata. No, tvrde da su provjere koje zahtijeva MUP RS uobičajene samo za osobe koje su po određenim osnovama sumnjive policijskim organima.

Ističu da su oni na taj način diskriminirani i da će zbog provjera koje se svrstavaju u „posebne i dodatne“ u zemljama u kojima žive biti obilježeni kao „sumnjivi“ te da će im takva reputacija otežati svakodnevni život.

Potražili smo odgovore o ovim navodima u MUP-u RS, gdje su za „Avaz“ kazali da samo postupaju prema Instrukciji o dodatnim provjerama u postupku izdavanja ličnih dokumenata, koju je 2016. izdalo Ministarstvo civilnih poslova BiH. Tvrde i da takve provjere vrše samo za osobe koje prvi put podnose zahtjev za izdavanje lične karte.

– Obaveza organa nadležnih za izdavanje ličnih dokumenata je da za lica koja prvi put podnose zahtjev za izdavanje lične karte, a svoj identitet dokazuju ličnim dokumentima izdatim od nadležnog organa druge države, kod tog organa hitno izvrše provjeru vjerodostojnosti identifikacionih dokumenata, odnosno izdatih javnih isprava – naveli su iz MUP-a RS.

Ono što je zanimljivo u ovom slučaju je svakako pitanje dolazi li do zloupotrebe ove instrukcije i jesu li samo pripadnici jednog naroda izloženi dodatnim provjerama, dok su drugi možda pošteđeni i izuzeti iz rigoroznih procedura.

Prijenos nadležnosti

Iako iz MUP-a RS tvrde da provjere vrše bez obzira na nacionalnu, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost, nismo dobili uvid u nacionalnu strukturu osoba na koje se zahtjevi odnose, dok nam je, s druge strane, MUP RS dostavio podatak da su u ovoj godini uputili 1.164 zahtjeva prema određenim državama.  

Još interesantnije je to što iz MUP-a RS tvrde da je početkom 2017. Ministarstvo civilnih poslova BiH obavijestilo nadležne organe da imaju obavezu sami vršiti provjeru vjerodostojnosti ličnih dokumenata izdatih u inozemstvu „ukoliko s inozemnim organom ostvaruju neposrednu saradnju i komunikaciju“.

U ovom slučaju postavlja se pitanje, a na koje očekujemo odgovor iz Ministarstva civilnih poslova BiH, s Adilom Osmanovićem (SDA) na čelu, je li to Ministarstvo izvršilo svojevrstan prijenos nadležnosti s državnih na entitetske organe.

Jer, kako su priznali iz MUP-a RS, iako im je Ministarstvo dalo tu ovlast i obavezu, oni ne mogu po zakonu direktno kontaktirati nadležni organ u inozemstvu, međutim, činjenica je da svoje zahtjeve odašilju putem bh. ambasada u Evropi.

Promijenjen način  

Inače, a to je navedeno i u Instrukciji Ministarstva civilnih poslova objavljenoj u ”Službenom glasniku BiH” krajem prošle godine, propisan je način vršenja provjera. I to tako što se zahtjev za provjeru dostavlja Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, Sektoru za međunarodnu policijsku saradnju (Interpol), u skladu sa Sporazumom o pristupanju BiH Interpolu. Nejasno je zašto je onda Ministarstvo odlukom na koju se poziva MUP RS promijenilo način provjere i gdje je objavilo tu odluku.

Zadnje iz rubrike

Najnovije vijesti »

Popularno

Facebook

Fotografija dana