Uz podršku “Yunus Emre” u Rečanu održana tribina “Bošnjačka riječ”: Zašto nemamo izdanja o tradiciji i kulturi Bošnjaka Kosova

Jučer je u restoranu “Fuad As” u Rečanu pod pokroviteljstvom turskog instituta “Yunus Emre” održana svečana manifestacija pod sloganom “Bošnjačka riječ”, povodom uspješne saradnje svih turskih organizacija koje djeluju na teritiriji Republike Kosova, turskog KFOR-a i bošnjačke zajednice na Kosovu, posebno u Prizrenu.

Na svečanosti su prisustvovali predsjednik DSB-a i ministar za regionalni razvoj, Rasim Demiri sa svojim saradnicima i visokim funkcinerima stranke, zamjenik ministra za dijasporu, Ćerim Bajrami, poslanik u Skupštini Kosova, Bahrim Šabani, odbornica u Skupštini Prizren, Memnuna Ajdini, direktor instituta “Yunus Emre” Mehmet Ülker, komandant turskog KFOR-a, KUD “Šarski behar”, kao i mnoge istaknute ličnosti iz javnog života Župe, Podgore i grada Prizrena.

Prisutne goste je pozdravila Memnuna Ajdini i kazala da su na skupu pozvani eminentni predstavnici iz bošnjačkih sredina iz oblasti obrazovanja, ekonomije, privatnog sektora i sve ostale građane koji imaju poseban značaj u bošnjačkoj zajednici.

“Nadamo se da će ova manifestacija postati tradicionalna jer je vezana za prijateljske odnose Republike Turske i kosovskog naroda, posebno Bošnjaka Kosova”, rekla je Ajdini.

previous arrow
next arrow
ArrowArrow
Shadow
Slider

Predsjednik Demokratske stranke Bošnjaka i ministar u Vladi Kosova za regionalni razvoj, Rasim Demiri, od koja je inače potekla ideja da se ovakav skup održi u svom govoru prvenstveno se zahvalio direktoru Mehmetu Ülkeru i svim pristnim koji su su uzeli učešće na ovoj manifestaciji koja je bila od velikog značaja za dva bratska naroda.

“Yunus Emre je uvijek bio na strani bošnjačke zajednice, ovo je drugi put da ove godine organizujemo zajedniče skupove sa ovom organizacijom. Prvi put je bilo kada smo organizvoali skup posvećen svim šehidima koji su položili svoje živote za odbranu Turske država u bitci na Čanakaljeu. Na tom skupu smo imali prilike da se prisjetimo svih šehida iz ovoga kraja koji su se samoorganizovali, napustivši svoje domove krenuli ka Istanbulu da brane Tursku. Yunus Emre će tradicionalno podržavati takve manifestacije, kao i ovu današnju koja je organizovana povodom naše uspješne saradnje svih ovih godina”, rekao je Demiri i dodao:

“Što se tiče bošnjačke zajednice slobodno mogu reči da nikada nije bila u boljem položaju nego što je sad. Bošnjačka zajednica nikada do sada nije bila toliko zastupljena, kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou. Mi kao predstavnici bošnjačkog naroda tu smo da branimo naše interese i prava koje pripadaju po Ustavu i zakonima Republike Kosova”, kazao je Rasim Demiri.

Nakon ministra Demirija prisutnima se obratio i direktor instituta “Yunus Emre” Mehmet Ülker.

Direktor Mehmet Ülker je pozdravio skup u svoje lično ime, ime instituta i svih turskih organizacija koje djeluju na teritoriji Kosova.

“Poštovani ministre, zamjenici ministra, dragi ambasadori naše kulture KUD “Šarski behar” i svi prisutni, dobro došli na ovu prigodnu svečanost. Posebno mi je drago što postoji iskrena i kontinuirana saradnja između našeg instituta i Bošnjaka Kosova, a posebno turskog KFOR-a sa predstavnicima i bošnjačkim narodom koji živi na ovim prostorima. Mi smo i u 2017. godini imali zajedniče aktivnosti gdje su zabilježene naše historijske i kulturne vrijednosti. Sa realizacijom projekata koje su od obostranog značaja i interesa nastavit ćemo i u 2018. godini”, rekao je između ostalog direktor instituta “Yunus Emre” Mehmet Ülker.

Veliki poznavalac historije, tradicije i kulture Bošnjaka, jedan od najzaslužnijih za uvođenje nastave na bosanskom jeziku u školama nakon rata 1999. godine, poslanik u prethodnom sazivu Skupštine Kosova, Ćerim Bajrami, jučer je u ulozi predavača, govorio o historiji Bošnjaka ovoga kraja, problemima sa kojima se bošnjački narod suočava i prijedlozima kako se oni mogu prevazići.

“Još 1995. godine bio sam urednik revije “Selam”, česti autor tekstova u mnogim štampanim medijima na bosanskom jeziku, kasnije elektronskim, gdje sam se često bavio pitanjima kulture, tradicije, pogotovu historijom Bošnjaka. Želim prvenstveno da se zahvalim svima vama, posebno onima koji su se odazvali mom pozivu jer bez njih čini mi se da ovaj skup nebi imao smisla. Također želim da poselamim ministra Demirija i zahvalim mu se što je inicirao da se održi ovaj skup i nastavio saradnju sa institutom “Yunus Emre”, također se zahvaljujem i direktoru Mehmet Ülker koji je prihvatio da se organizuje ovakav skup i pretvori se u tradicionalni”, rekao je Bajrami i dodao:

“Prije svega hoću da naglasim da su Bošnjaci narod i nisu nikakve zajednice niti ostali privesci. Bošnjaci nisu narod i to ne samo u Bosni i Hercegovini iako je to svih ovih teških godina poslije raspada SFRJ to osporavano i nametne floskula da su Bošnjaci zapravo samo u Bosni i Hercegovini a da mimo BiH ne mogu biti Bošnjaci nego da su nešto drugo. Hvala Bogu da su to i sami Bošnjaci pokazali bez obzira na političke pritiske. I Bošnjaci Kosova su popisom od 2011. godine potvrdili da su Bošnjaci iako su neki naši politikanti u međuvremenu svojim ekstremnim izjavama pokušali da to demantuju. Bošnjaci na Kosovu su definitivno nasljednici naroda koji je na popisima u SFRJ bio priznat kao šesti narod u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji sa imenom muslimani, sa velikim “M”. Naš narod se tada dobrovoljno izjasnio bez obzira na tadašnje prilike i pritiske, tako da je nas na popisu od 1981. godine bilo blizu 60.000. Mi smo sada samo naslijedili ono što je tada bilo priznato. Ono što je važno kazati jeste da po zadnjem popisu od 2011. godine na teritoriji opštine Prizren postoji najveći procenat izjašnjavanja Muslimana u Bošnjake. Biti Bošnjak je biti ponosan čovjek, pripadati narodu koji u historiji nije učinio nikome ništa loše. Nad Bošnjacima je počinjen genocid, Bošnjaci su ubijani, Bošnjacima se otimala zemlja, Bošnjaci su bili prinuđeni da se brane, Bošnjaci nikoga nisu napadali. Mi smo pripadnici ponosnog naroda i nemamo razloga da se time ne ponosimo”, rekao je Bajrami čije kompletno predavanje možete pogledati u video snimku.

Na poziv organizatora nakon predavanja gospodina Ćerima Bajramija prisutnima su se svojim opaskama kratko obratili dr. Raim Bajrami, mr. Elmir Karadži, mr. Azmir Jusufi i Rajma Sagdati.

Dr. Raim Bajrami je u svom obraćanju rekao da vjedočimo vremenu posvemašnje krize identitete i da nije slučajno današnjim diskursom dominirala tema identiteta te dodao da smo naravno ponosni na dio našeg identiteta koji dugujemo islamskom kulturno-historijskom krugu.

“Nije slučajno današnjim diskursom dominirala tema identiteta, jer svjedočimo vremenu posvemašnje krize identitete. Slobodno se može reći da se po ovom pitanju zadnjih par decenija pogubila i Evropa koja je ideološki dezorijentisana što retrogradne ideologije znalački koriste da se nametnu kao mejnstrim. Bošnjaci kao stari evropski narod dijele sa Evropom geografiju i tradiciju i ponosni su na činjenicu da su preko bogumilstva koje je potaklo protestantizam kulturno-civilizacijski utkani u njene temelje. Takodje smo naravno ponosni na dio našeg identiteta koji dugujemo islamskom kulturno-historijskom krugu. Na žalost, ogromni diskontinuiteti u našem nacionalnom sazrijevanju i tragična sudbina bošnjačkoga naroda u XIX i XX vijeku su razlog što mnoge domaće zadatke koji su temelj samosvijesti nismo odradili. U tom smislu želim da vas izvjestim da radim na velikoj antropogenetskoj studiji stanovništva Župe, Podgora i Gore koja je finansijski jako zahtjevna ali je PRVI ozbiljan naučno-istraživački rad iz oblasti naše etnogeneze i ključni deo nacionalne lične karte. U tom smislu molim naše predstavnike u centralnim oganima gospodina ministra Demirija, gospodju Balje, gospodju Redžepi i gospodina Šabanija da iznadju načina i pomognu finasijski u realizacija ovog bošnjačkog nacionalnog projekta od prvorazrednog značaja. Molim takodje i predstavnike dijaspore kojih ovdje ima da shodno svojim mogućnostima finansijski pomognu jer su njihovi korijeni ovdje kod nas. Koliko god da su tamo gdje sada žive jaki ako se korijeni sasuše u kulturno civilizacijskom smislu neće biti ni njih. Molim takodje i predstavnike organizacije „Junus Emre“ da materijalno pomognu realizaciju ovog projekta kao i naše predstavnike u lokalnim organima vlasti sa nadom da ćemo uz Božju pomoć naš zajednički napor krunisati prezentacijom rezutata u Akademiji nauka Kosova”, kazao je dr. Raim Bajrami.

Mr. Karadži je najprije poselamio skup i iskazao svoje zadovoljstvo osobnim prisustvom na ovom važnom kulturnom događaju. Složio se da Bošnjaci prolaze krizu identiteta i naglasio da će Bošnjacima trebati vremena da postanu Bošnjaci.

Potom je ukazao na osobenost i karakteristiku identiteta Bošnjaka, koji je u osnovi inkluzivnog karaktera. To znači da su Bošnjaci živeći s drugima nikada nisu imali asimilatorske pretenzije prema susjedima. Za razliku od toga, njihovi susjedi su gotovo uvijek kroz povijest imali ekskluzivni karakter, odnosno asimilatorske ciljeve prema Bošnjacima.

Mr. Karadži je dao dva konkretna prijedloga i zamolio bošnjačke predstavnike u institucijama Republike Kosova da doprinesu tome. Prvi prijedlog je bio da Bošnjaci porade na formiranju nacionalnih i kulturnih institucija, koje bi po svom karakteru morale biti apolitikče, odnosno nezavisne od politike. Drugi je prijedlog bio osnivanje jednog bošnjačkog časopisa koji bi se bavio svakodnevnicom, kulturom, identitetom, tradicijom, religijom i historijom Bošnjaka Kosova. On je začudno postavio pitanje kako je moguće da su Bošnjaci u najtežim vremenima prije i neposredno poslije rata imali svoje listove “Selam” i “Alem”, a da danas to nemaju.

Na kraju je istakao da su Bošnjaci evropski narod, te da u kulturno-religijskom smislu pripadaju „turskoj zoni islama,“ odnosno Bošnjaci i Turci baštine mnoge zajedničke vrijednosti.

Mr. Sc. Azmir Jusufi u svom obraćanju poselamio je skup i sve prisutne, te izrazio svoje emocije na dobrom kulturološkom izlaganju hadži Ćerima Bajramija, iz kojeg se moglo dosta toga naučiti, te zahvalio na njegov poziv.

“Među interesantnijim informacijama koje sam doznao baš tom prilikom od njega, a što me je pozitivno iznenadilo, jeste da su selo Rečane i općina Prizren nekada imali ponatog Kurra hafiza (učača Kur'ana n 7 ili 10 varijanti njegovog učenja -kiraeta), te sa željom da svako uloži svoj trud u kulturološkom napretku drušva, javno izražavam želju da i ja uložim koliko-toliki doprinos u društvu na tom polju s namjerom da želim istražiti o gore spomenutom Kurra hafizu porijeklom iz Rečana – općina Prizren, Kurra hafizu Abdullahu Sagdatiju (koliko mi je poznato da se tako zvao), te ako Bog da, ostane i pisani trag o ovoj vjersko-kulturnoj ličnosti našeg podneblja”, kazao je Jusufi.

Na kraju skupa obratila se i Raima Sagdati iz Rečana koja je prisutne uopoznala sa ulogom žena Bošnjakinja na Kosovu, posebno u ratnoj 1999. godini kada su žene Župe odigrale veliku historijsku ulogu natjeravši da svi mobilisani i naoružani “dobrovoljci vrate oružje”.

“To je bila hrabra odluka župskuh žena koje su se 1999. sakupile u Rečanima da otrgnu iz ratnog vihora svoje sinove”, rekla je Sagdati.

Rajma Sagdati je od tadašnje predsjednice Kosova dobila medalju za humanost “Majka Tereza” u ime “Pokreta majki” iz Župe, koje su se suprostavile tadašnjem režimu u vrlo opasnim ratnim vremenima.

Poslije govora nastupilo je KUD “Šarski behar”, koje je izvelo splet narodnih igara, a Anel Rustemi je svojim zlatnim glasom otpjevao nekoliko sevdalinki koje su dodatno dale pečat ovom prelijepom i jako druženju.

Zadnje iz rubrike VIJESTI

Najnovije vijesti »

Popularno

Nema aktuelnosti za ovaj period!

Facebook

Fotografija dana