Zbog ove jedne greške, ljudi koji skoče da spase davljenika utope se zajedno s njim

Prilikom spasavanja i pružanja pomoći utopljeniku, treba se strogo držati uputstava. Spasilac mora da pazi da sebe ne dovede u opasnost.

Svjedoci smo da se svake godine udavi veliki broj ljudi, bilo da se radi o bazenima, rijekama, jezerima ili moru. Svi koji se nađu u takvoj situaciji, treba da znaju da nije nimalo bezopasno i da se strogo moraju pridržavati pravila pri spašavanju.

Vađenje davljenika iz vode je jako opasan i težak postupak za koji se spasioci posebno uvježbavaju.

Poznato je da davljenik u samrtničkom ropcu ima ogromnu snagu i nekontrolisano ponašanje zbog hipoksije mozga.

“Ako niste posebno uvježbani i sigurni u sebe, davljeniku ne prilazite, jer ćete i vi postati žrtva. Postoji više metoda spašavanja, koje zavise od mjesta na kom se nesreća dešava. Jedan je postupak kod davljenja u moru, a sasvim drugi na bazenu”, rekao je za “Telegraf” Uglješa Miljević iz srbijanske Asocijacije spasilaca na vodi.

Prilikom spašavanja i pružanja pomoći davljeniku, treba se strogo držati uputstava. Spasilac mora da pazi da sebe ne dovede u opasnost.

“Davljeniku na otvorenoj vodi se ako mogućnost dopušta prilazi sa čamcem ili daskom ili mu se sa obale doda motka, grana, veslo. Ako pak mora do njega da pliva, spasilac bi trebao sa sobom ponijeti pojas za spasavanje, bovu ili nešto što davljeniku može poslužiti kao oslonac”, objasnio je Uglješa.

Spašavanje davljenika u vodi je veoma opasan postupak i zahtijeva dobre plivačke sposobnosti spasioca.

“Davljeniku treba prići sa leđa pošto se uplašena i uzbuđena osoba refleksno hvata za spasioca, a u tom trenutku posjeduje nadljudsku snagu, pa se može desiti da spasilac ne može plivati te mogu obojica nastradati. Izuzev ako nije riječ o profesionalnom spasiocu kada se može uraditi prilazak zaronom sprijeda”, dodao je Uglješa.

Posebno treba biti oprezan ako je u pitanju snažna osoba, i tada je najbolje sačekati da se umori pa mu tek onda prići.

Davljenik se izvlači tako što se hvata za kosu, ispod vrata ili pazuha, a pri tom se vodi računa da mu glava bude iznad površine vode.

Vješt plivač sa vještačkim disanjem može započeti u vodi, ako je zbog duboke vode nemoguće, onda je najbolje početi u plićaku ili na obali.

Nakon što se žrtva izvuče iz vode, prema potrebi započinje se masaža srca, i odmah zove Hitna pomoć.

Greška koju ljudi najčešće prave jeste u tome da skoče bez ičega u vodu kako bi spasli davljenika, priđu mu spreda, pa se oboje udave, što je čest, tragičan epilog pokušaja spašavanja.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.