Znate li što sladoled čini toliko zaraznim?

Proizvođači pomno paze na mnoge stvari kako bi sladoled bio neodoljivo zarazan i nagnao nas da posegnemo za još – od kombinacije okusa, do temperature i brzine otapanja, boje…

Što više sladoleda pojedete, više želite još, pokazala je to nedavno objavljena studija.

A jeste li se ikada zapitali zašto je to tako, što to čini sladoled toliko zarazno neodoljivim? Proizvodnja sladoleda je jedna cijela nauka u kojoj se ništa ne prepušta slučaju – od kombinacije okusa, brzine otapanja na jeziku, teksture, izgleda… A cilj je stvoriti kod nas želju da ga jedemo stalno.

Postoje stručnjaci čiji život se vrti oko znanosti i tehnologije kod proizvodnje ove slastice, a jedan od njih je Steve Young, savjetnik za hranu i mikrobiolog te bivši tehnički direktor na Dreyer’s and Edy’s Grand Ice Cream gdje se održavaju tečajevi o znanosti i tehnologiji sladoleda za ljude koji se bave njegovom proizvodnjom.

On je i jedan od autora “Tharp & Young on Ice Cream: An Encyclopedic Guide to Ice Cream Science and Technology” (Tharp & Young na sladoledu: Enciklopedijski vodič kroz znanost i tehnologiju sladoleda), i ako netko zna sve o sladoledu – to je upravo on, otkriva CNN.

Kaže kako se ključni “F-faktor” neodoljivosti sladoleda dijeli u šest kategorija:

1. Izgled – on nas asocira na to kakvog bi okusa sladoled mogao biti.

2. Aroma – kada se sladoled zagrije u ustima, topi se led i ispuštaju promjenjive komponente bilo kojeg okusa.

3. Kiselost – može pozitivno utjecati na voćni okus ili negativno na okuse poput vanilije i čokolade.

4. Okus – je li sladoled sladak, slankast, opor ili neka kombinacija tih okusa.

5. Tekstura – može biti glatka i kremasta, gruba, ledena, kruta…

6. Temperatura – to je isto važna stavka jer sladoled treba biti dovoljno zaleđen da bude sladoled, a u isto vrijeme dovoljno mekan da se može lijepo jesti.

“Izuzetno je važno pažljivo voditi brigu o temperaturi sladoleda tijekom isporuke. Ako se sladoled otopi pa ponovno zaledi tijekom distribucije i skladištenja, to može oštetiti strukturu i stvoriti velike kristale leda, a to može negativno utjecati na strukturu sladoleda”, pojasnio je Young.

Slatkoća sladoleda je jedan od važnih čimbenika koji stvara žudnju za “još”, ali bitna je i količina masnoće.

“Što je više masnoće, to je bolji okus u ustima”, kaže Deanna Simons, voditeljica kvalitete u Cornell’s Dairy Bar (proizvode sladoled u SAD-u). Dodaje da i otapanje sladoleda igra ulogu u tome koliko ćemo uživati u njemu. Ne smije se topiti prebrzo, ali niti previše sporo.

I ostali sastojci su važni kod sveukupnog dojma i varijacija u okusu. Na primjer, neki proizvođači koriste žumanjke u proizvodnji sladoleda što, osim boljeg okusa, daje i lijepu žućkastu boju. Neki stavljaju pravu vaniliju, pravo voće…, a upravo to sladoled čini još više neodoljivim.

Također, vrhunski sladoledi proizvode se od kvalitetnog mlijeka koje bi trebalo imati vrlo blag, slatkasti okus. Takvo mlijeko daje fantastičnu teksturu i odlično nadopunjuje okus.

Još jedan detalj doprinosi tome da sladoled bude takav kakav je, a to je upuhivanje zraka u smjesu tijekom proizvodnje. To se radi zato da se poveća volumen sladoleda, stvori bolja konzistencija, a ono najvažnije – da se smanji osjećaj hladnoće u ustima.

Neki ljudi uživaju u pomalo čudnim okusima sladoleda

Od kanabisa (nema THC-a i da je rađen od 70 posto brašna kanabisa) – prodaje ga slastičarnica u Puli.

Od rakije (raznih vrsti – viljamovka, od kajsija), preporuka je ne pojesti više od dvije kugle i ne prodaju ga mlađima od 18 godina.

Proizvodi se i sladoled od Graševine – slastičar Ismet Alija, Beli Manastir.

Od krokodilskih jaja – Sweet Spot Artisan Ice Cream, Filipini.

Od mlijeka dojilje (daruju ga žene kojima nije problem da njihovo mlijeko završi u sladoledu) – The Lickators, Velika Britanija.

S okusom piletine – Gelupo, Velika Britanija.

Cheeseburger sladoled napravljen je od usitnjenog mesa, sira, prženih krumpirića i “tajnog” sastojka, a dolazi kao kuglica u kornetu – Max and Mina’s SAD.

Od mesa jastoga – Big Gay Ice Cream, SAD.

Od sirovog konjskog mesa – Namco.co.jp, Japan.

Od masti jelena i kita – Many grocery store in Juaneau, Aljaska.

Od kukuruza, soli i karamele preliven kremom od sira – The Borgata, SAD.

Od ljubičastog kukuruza, mlijeka, jaja i smeđeg šećera – Elhada, Peru.

Od kozjeg sira, slanih indijskih oraščića i karamele – Black Dog Gelato, SAD.

Od anisa i morske soli – Molly Moon, SAD.

Od bijelog tartufa i crnog kavijara – Bella Gelateria, Kanada.

Od tekile – Rosewood Hotels, SAD.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.