Bošnjaci i Albanci da grade svoju budućnost bez Đukanovića

Period 31-godišnje vladavine režima Mila Đukanovića ostavio je snažne posljedice na Bošnjake i Albance u Crnoj Gori, koji su bili nezaobilazan faktor njegove vladavine. Pojedinci iz te dvije etničke zajednice omogućavali su sve vrijeme održavanje na vlasti autoritarnog režima. Iako Crna Gora kao država nema nijedne većinske etničke zajednice politički čelnici Bošnjaka i Albanaca pristali su „dobrovoljno“ da budu manjinska zajednica u državi u kojoj nema većine.

Milo Đukanović bio jedan od glavnih protagonista ratova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Pored toga što je za vrijeme rata u BiH bio premijer Crne Gore i povremeno sudjelovao na sjednicama Vrhovnog saveta odbrane (VSO) Savezne Republike Jugoslavije, njegova odgovornost je vezana i za dešavanja unutar same Crne Gore. Tokom rata u BiH Đukanović je uspio odvojiti Islamsku zajednicu u Crnoj Gori i sebi postaviti lojalno rukovodstvo Islamske zajednice, koje nema nikakve institucionalne veze sa Bošnjacima-muslimanima Bosne i Hercegovinom. Iz tog perioda su prekinute vjekovne veze muslimana Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koje nikada više nisu institucionalno obnovljene. Pored poznatih slučajeva ratnih zločina Bukovica, Štrpci, deportacije Bošnjaka-muslimana, koncentracionog logora Morinj brojni su drugi slučajevi zlostavljanja Bošnjaka. Poslije rata Bošnjaci su se našli pod pritiskom snažne asimilacije tzv. „novocrnogorstva“.

Đukanović je Bošnjake uspio podijeliti stvorivši najmanje tri etničke zajednice: Bošnjaci, Muslimani i Crnogorci islamske vjeroispovijesti. Tako su Bošnjaci u Crnoj Gori prestali biti samostalni politički faktor, a intencija je da u budućnosti budu svedeni na nekoliko procenata stanovništva i da većina od njih postanu Crnogorci islamske vjeroispovijesti, koji govore crnogorski jezik. Zbog toga nije slučajnost, a analitičari postavljaju pitanja koja je njegova uloga, da je za dekana Fakulteta za crnogorski jezik i književnost postavljen etnički Bošnjak. Predstojeći popis stanovništva u Crnoj Gori imati historijski značaj za Bošnjake, jer je tim popisom predviđeno da Bošnjaci budi svedeni na samo nekoliko procenata stanovništva i postanu nebitan politički faktor.

Đukanović je čak uspio postati počasni senator Bošnjačkog instituta u Sarajevu. To je rijedak slučaj u svijetu da žrtve iskazuju divljenje i poštovanje prema svom dželatu kao što su to institucionalno uradili pojedini Bošnjaci prema Mili Đukanoviću, neosuđenom ratnom zločincu. Činjenica je, da jedan dio aktualne crnogorske vlasti negira genocid u Srebrenici, dok je Milo Đukanović učestvovao u njemu.

Analitičari smatraju, da Bošnjaci i Albanci moraju početi graditi svoju budućnost sa ostalim sugrađanima bez Đukanovića, koji je prošlost i moraju biti oprezni, da ne postanu najveća kolateralna šteta nezavisnosti Crne Gore, a bez njih Crna Gora ne bi mogla postati samostalna i nezavisna država.

Zadnje iz rubrike

Najnovije na portalu »

Popularno

Facebook