Prema tvrdnjama autora priloga, 1731. godine u mjestu Međeđa kod Višegrada zabilježen je jedan od najranijih slučajeva vampirizma. Sve je počelo iznenadnom smrću čak 14 ljudi. S obzirom da ljudi nisu bili bolesni mještani su njihovu smtr pripisali vampirima, piše “Aura“.
Oni su kako piše aura.ba, da bi se uvjerili u svoje tvrdnje poslije nekoliko dana otkopali grobove i u njima pronašli netaknute leševe! U prilogu su pokazani i pisani dokumenti o balkanskim vampirima iz vremena austro-ugarske vladavine koji se nalaze u gradskom arhivu u Beču.
Ona je objasnila da se dokumenti odnose na srpsko selo Kišeljevo i bosansko mjesto Međeđa, gdje je u 18. vijeku zabilježeno više nerazjašnjenih smrtnih slučajeva. Prema dostupnim zapisima, austro-ugarski ljekari su se po carevom nalogu tada više pozabavili slučajevima u Kišeljevu i na insistiranje mještana otkopali grobove za koje su tvrdili da kriju vampire. Balta dalje navodi da dokumenti sadrže nevjerovatne detalje. U njima je navedeno, da su ljekari ekshumirali leševe za koje su utvrdili da su izgledali netaknuto i neoštećeno!
Prema njihovim izvještajima koža im je bila ružičasta, a u ustima su otkrili tragove krvi. Doktori su zabilježili da su leševi izgledali kao da su živjeli poslije smrti. S obzirom da ljekari u to vrijeme nisu imali objašnjenje za ono što su vidjeli, došli su do istog zaključka kao i mještani, pa su i u zvaničnom izvještaju podržali tezu da su pokojnici bili žrtve vampira. Čak su i odobrili ritual probadanja mrtvaca glogovim kocem, što se u to vreme smatralo efikasnim lekom protiv vampira.
Medutim, dr. Balta navodi da je i sama istražujući priče o vampirima, danas skoro 300 godina poslije ovih iz Međeđe i Kišeljeva sklonija vjerovanju da se iza priče o vampirima ustvari krije serijski ubica. “Tragajući” za bosanskim vampirima otkriveno je nekoliko interesantnih priča o ovim mitskim bićima.
Iako ni jedna nije vezana za Međeđu, prema tvrdnjama filologa i etnologa Nenada Filipovića, objavljenima još prije nekoliko godina vampiri i vampirizam nastali su u Bosni kao posljedica dugogodišnjih ratova i razaranja između Osmanlija i Habsburgovaca.
Prema Filipovićevim navodima najčešći izrazi za vampira u Bosni su bili lampir, lampijer, lapir, vukodlak i vukozlačina. Isti autor tvrdi da je najpoznatiji bosanski vampir bio lampir Meho iz okoline Glamoča. Uz vampira Mehu, Filipović pominje i Paju Tomića iz sela Tupanari u okolini Vlasenice. Taj bosanski vampir prema predanju pripada novijoj istoriji i navodno je 1923. godine posmrtno gnjavio i dodijavao svojoj ženi Cviji.
Cvija je zamolila sinove Stevu i Krstu da joj pomognu. Oni su održali vjećanje sa ostalim seljacima. Odlučili su da upokoje tupanarskog vampira. Pajin leš je iskopan, proboden glogovim kocem i spaljen. Pepeo mu je rasturen, a ono nekoliko kostiju što je ostalo vraćeno je u grob i zakopano.
Filipović prenosi i da je hercegovački folklorista Tomo Bratić, krajem XIX veka, zabilježio detaljno sve o ubijanju vampira u Nevesinju. U tom se dokumentu kaže da se nekada davno u Nevesinju povampirio izvjesni Korkut. Ukopali su ga na groblju kod neke poznate lipe, gdje je, već u Bratićevo doba, bila opštinska kuća. Počeo je da davi čeljad po Nevesinju. Nevesinjci su se odluili na selidbu. To je zabrinulo Zalom-pašu. Obećao je veliki bakšiš onome ko Nevesinje liši vampira. Hadžija i pop Petar Mučibabić sa Ljeskova Dola ode Zalom-paši i obeća da će uništiti neman. Pozove Korkutovu ženu i naredi joj, kad je vampir uveče posjeti, da mu sveže maramu oko vrata. Žena je to uradila i odmah javila paši. Paša je obavijestio popa.
Cijela kasaba se skupila na Korkutovom grobu. Grob je otkopan i nađen je u njemu mrtvac sa maramom oko vrata. Pop je počeo da čita psalme i Korkut je navodno počeo da se pomjera. Prema predanju pop ga je nekoliko puta udario u prsa glogovim kocem i ponovo zatrpao grob, poslije čega vampir nije više gnjavio nevesinjsku kasabu.
Uprkos oprečnim mišljenjima bh. istraživača o vampirizmu, biće interesantno pratiti eventualni nastavak emisije “Galileo Mystery”, u kojoj psiholog Sibel Balta najavljuje posjetu Bosni.
