Ipak, prosječno vrijeme spavanja kontinuirano se smanjuje i to dovodi do velikih problema populacije koja sve češće pati od nedostatka sna. U početku to može očitovati kao umor tijekom dana i pad koncentracije, ali s vremenom nedostatak sna može dovesti do ozbiljnih poremećaja kao što su gojaznost, dijabetes, imunološki problemi, itd.
Osim očitih prednosti obnavljanja stanica i regeneracije cjelokupnog organizma, san pomaže i u jačanju imunološkog sustava, popravljanju raspoloženja i održavanju dobre razine koncentracije.
A ako je vjerovati Michaelu J. Gelbu i njegovoj knjizi “Brain Power: Improve Your Mind as You Age”, spavanje igra ključnu ulogu i u kreativnom razmišljanju i održavanju memorijske razine.
Albert Einstein obično bi prespavao polovicu dana, a njemački romantičar Heinrich Heine spavanje je označio kao najdragocjenije “otkriće”. Naravno, to ne mora ništa značiti jer i budale imaju dug i miran san, a i potreba za snom za svaku osobu je individualna. Idealno vrijeme sna je 7-8 sati, manje od 6 sati dnevno ili više od 10 sati dnevno se smatra nezdravim.
Gelb tvrdi da su, primjerice, piloti spavali u prosjeku svakih 26 minuta kako bi popravili svoju radnu učinkovitost. Upravo zato, on savjetuje da se spava u kraćim intervalima, a ne u komadu. To bi, naglašava, moglo pomoći u boljem i bržem funkcioniranju mozga, što bi rezultiralo znatnim poboljšanjem koncentracije, logičkog razmišljanja i pamćenja.
