Kosovo intenzivira napore na učlanjivanju u Američko-jadransku povelju i članstvo u toj organizaciji smatra mogućnošću za približavanje NATO-u, kažu eksperti.
Prošlog mjeseca, Komisija za partnerstvo u okviru Američko-jadranske povelje usvojila je u Zagrebu, tokom sastanka svojih ministara vanjskih poslova, deklaraciju o otvaranju vrata za punopravno članstvo Kosova.
Od tada, vlada Kosova intenzivirala je napore na završavanju pregleda sigurnosnog sektora i dostizanju pune operativnosti svojih sigurnosnih snaga do kraja godine, prema zahtjevu NATO-a.
“Kosovo čak treba upotrijebiti i put ka povelji za rješavanje pitanja na teškom putu ka NATO-u”, izjavio Florian Qehaja, izvršni direktor prištinskog Centra za sigurnosne studije.
Kosovo nije u mogućnosti da se pridruži NATO-vom programu Partnerstvo za mir, jer su Grčka, Rumunija, Španija i Slovačka – a sve one ne priznaju Kosovo – zaprijetile da će staviti veto na svaki takav pokušaj.
Savezu je još uvijek potreban politički konsenzus svih država članica, što utječe na izglede Kosova za NATO, kao i na odnose s drugim regionalnim sigurnosnih mehanizmima i zemljama.
Qehaja je ustvrdio da članstvo u toj povelji predstavlja način da se pomogne integraciji Sigurnosnih snaga Kosova u regionalni odbrambeni i sigurnosni mehanizam povelje, čime će put ka NATO-u biti olakšan.
Kosovo je do sad učestvovalo na sastancima povelje kao posmatrač na ministarskom nivou, ili na nivou načelnika štabova, ali nije učestvovalo ni u kakvim vojnim vježbama.
U odgovoru na prisustvo Kosova, Srbija je otkazala svoje učešće na nekoliko sastanaka povelje. Na sastanku ministara vanjskih poslova prošlog mjeseca u Zagrebu, Srbija je poslala diplomatu nižeg nivoa.
U svjetlu članstva u povelji, kosovski zvaničnici izjavili su da će regionalna vojna i sigurnosna saradnja i dalje predstavljati ključni prioritet.
Zvaničnici smatraju Albaniju i Hrvatsku, dvije osnivačke članice povelje i najnovije članice NATO-a, za ključne partnere u regionu koji će u konačnici doprinijeti napredovanju Kosova ka članstvu u NATO-u.
“Postoji saradnja u vojnom sektoru za sve te zemlje. Kao članice NATO-a, Hrvatska i Albanija imaju kapacitet i spremnost da podrže naše snage i olakšaju put ka članstvu u NATO-u i regionalnim inicijativama, što je dosljedno naša aspiracija”, izjavila Remzie Zeqiraj, zvaničnik za odnose s javnošću u ministarstvu sigurnosnih snaga.
Jezička i kulturna bliskost s Albanijom, izjavio je Qehaja, olakšala je međuoperativnost između vojski dviju zemalja.
“Međuoperativnost u vojsci je vrlo važna i to je dokazano u kontekstu mnogih inicijativa na saradnji u Evropi … Hrvatska je razvila nekoliko vojnih rodova (poput vojne diplomatije i avijacije) i njihovo iskustvo je vrlo korisno za Snage sigurnosti Kosova”, rekao je Qehaja.
Nadalje, vlada kaže kako smatra bilateralnu saradnju s Makedonijom i Crnom Gorom u oblasti odbrane za prioritet.
“Regionalna saradnja ključ je za napredak Kosova u procesu evropskih integracija i stoga Jadranska povelja predstavlja jako važnu inicijativu”, izjavio je Ramadan Ilazi, izvršni direktor prištinskog Instituta za mir.
Qehaja je izjavio kako očekuje da će američko prisustvo načiniti članstvo u povelji politički manje teškim, posebno po pitanju Bosne i Hercegovine, koja također ne priznaje Kosovo.
Povelja je zadnji put doživjela proširenje 2008. godine, kad su joj se kao punopravne članice pridružile BiH i Crna Gora.
