“Imam sina i kćerku od 7 i 9 godina i nakon što sam prošao kroz gadan razvod, supruga, odnosno sud mi je zabranio da ih viđam. To je bilo prije više od 3 godine i vjerujte da umirem od tuge jer ih ne mogu uzeti u naručje, poljubiti, biti otac kakav želim da budem.
Najgore od svega je to što sam apsulutno nevin u cijeloj priči i za sve je zaslužna moja bivša supruga. Sve je uspjela zahvaljujući advokatu sa kojim me je godinama varala. Nemoćan sam da bilo šta da uradim. Osim jednog. Proveo sam dane i dane razmišljajući kako da sebi olakšam bol i na neki način sam uspio. Odlučio sam za džabe da budem Djeda Mraz fotografu koji slika djecu u firmi gde radi moja bivša supruga.
Par minuta razgovora sa njima, osmijeh, zajednička slika i mogućnost da im šapnem, da im Djeda Mraz kaže, da ih i tata voli najviše na svijetu, da nedostaju tati i da će jednom ponovo da budu pored svog tate.
To je jedanput godišnje i trenutno taj dan mi je jedini razlog zbog kojeg živim, jedino čemu se nadam. Na moju sreću novogodišnji praznici se bliže, a samim tim i susret sa mojim klincima. Ne mogu da shvatim zašto sud uvijek daje prednost majci, zašto smo mi očevi uvijek u podređenom slučaju, bez obzira da li smo krivi ili ne.”
