Priča treba da bude pokrenuta jer loš zadah utiče na samopoštovanje, radne i društvene odnose, a ponekad može da bude simptom ozbiljnih bolesti.
Problem lošeg zadaha, odnosno “feto eks ore” je problem velikog broja ljudi. U našoj zemlji sa njim se bori svaka treća osoba. Neprijatan miris usta predstavlja veliku prepreku u komunikaciji ljudi, može čak i da izvjesnu osobu marginalizuje u različitim situacijama – kaže za “Blic” Jasmina Tekić, magistar stomatologije i specijalista dječje preventivne stomatologije u Zavodu za stomatološku zadravstvenu zaštitu Stomatološkog fakulteta u Beogradu.
Da biste izbjegli neprijatne situacije, ključno je da se upoznate sa uzročnicima i načinima preventive lošeg zadaha.
KOLIKO HRANA UTIČE NA OVAJ PROBLEM
Iako određene namirnice poput bijelog luka i rotkvica izazivaju neprijatan zadah u ustima, postoje ljudi koje ovaj problem konstantno muči. Bez obzira na to šta pojedete, nepravilna oralna higijena imaće “osjetljive” posljedice.
KAKO TREBA DA IZGLEDA ORALNA HIGIJENA
Poslije obroka u ustima mogu da ostanu ostaci hrane, koji su plodno tlo za razvoj bakterije. Za svjež dah redovno pranje zuba je neophodno, ali ne i dovoljno. Ono je prvi korak, treba da bude ispraćeno korišćenjem antibakterijske tečnosti za ispiranje usta i pranje jezika, posebno njegove zadnje strane.
Za pravilnu oralnu higijenu je važno da pranje zuba traje dovoljno dugo, da se odaberu dobra mehanička sredstva, poput interdentalnih četkica i da se napravi pravi zbor sredstava za pranje zuba, u koje spadaju zubne paste sa fluorom i sredstva za ispiranje usta sa hlorheksidinom – preporučuje stomatolog.
Zubi moraju da budu čisti, ali i zdravi, razna oboljenja, poput bolesti desni, pogoršavaju problem sa lošim zadahom.
ŠTA KADA I PORED ORALNE HIGIJENE PROBLEM POSTOJI
Loše navike, poput pušenja, mogu da uzrokuju neprijatan miris. Suvoća usana je još jedan uzročnik, zato u trenutku kada osjetite da su vam usta suva, žvakaće gume bez šećera mogu da podstaknu lučenje pljuvačke.
U uzročnike lošeg zadaha spada heliko bakterija koja izaziva pojačano lučenje želudačne kiseline, giht i parodontopatija zuba koju izaziva zubni plak, odnosno 10 miliona bakterija u ustima – ističe naša sagovornica.
Razlozi mogu da budu i ozbiljniji, hronične infekcije grla, sinusa ili pluća mogu da pokrenu problem sa lošim zadahom. Stomačne tegobe, refluks (vraćanje želudačne kiseline) i hijatus hernija (povećan pritisak u trbušnoj duplji) takođe se nalaze na ovoj listi.
Upotreba određenih lijekova može da stvori problem sa ustima. Tu spadaju, između ostalih, imunosupresivni lijekovi. Veoma rijetko neprijatan miris izazivaju polip u nosu, tumor u grlu ili dušniku.
KOME PRVO DA SE OBRATITE
Da biste riješili problem zadaha, najprije se treba obratiti izabranom ljekaru, potom stomatologu i gastroenterologu koji će tražiti sljedeće analize: bris jezika i ždrijela, sedimentaciju, kompletnu krvnu sliku, status šećera u krvi, analize koje će isključiti ili potvrditi bolesti jetre i bubrega, serološke i analize urina i stolice (koprokultura).
Uslijediće i ultrasonografski pregled gornjeg abdomena. Na osnovu svih rezultata specijalista će donijeti odluku o daljem ispitivanju – endoskopskim i radiološkim pretragama gastrointestinalnog trakta, a shodno tome i o daljim terapijskim modalitetima.
