Proleće je pravo vrijeme da se kadifa posije u leje u kojima će rasti i cvjetati. Somotski cvijet toplih boja potiče iz Meksika, a kod nas se gaji decenijama. Od juna pa do novembra, sitne glavice kadife u žutim, narandžastim, crvenim i šarenim bojama krasiće vašu baštu.
Kadifa ima intenzivan miris koji nije lijep ali i ne smeta našim čulima.
Ovaj cvijet može da posluži u svrhe narodne medicine. Naime, čaj od kadife će poslužiti kao prirodno sredstvo za uklanjanje mioma na materici.
Postoje niske i visoke kadife. Visoke se gaje u cvećarstvu za pravljenje buketa, a niske za uređivanje balkona i bašta. Kadifa uspeva na skoro svakom zemljištu. Zahteva sunce, i ako je redovno zalivate ona će oformiti žbunić visine od 20 do 70 centimetara.
Kadife znaju same da se osjemene, pa ako ste ih prošle godine imali u bašti, ove godine će same iznići kada stigne proljeće.
Veoma je zahvalna za uzgoj jer ne zahtijeva specijalnu negu. Potrebno je samo da je zalivate i da redovno skidate prezale cvjetove kako bi biljka napredovala.
Jedini neprijatelj ovog cveća je puž koji će je pojesti dok je u fazi razvoja. Stoga vodite računa da ovo cvijeće zaštiti od ovih napasnika.
Kadifa je prirodni insekticid i pošto od nje beži krompirova i kukuruzna zlatica, ovaj cvijet se sadi uz krompir ili kukuruz. Zbog tog svojstva, kadifa se u narodu zove i smrdljivac
novi.ba
