Voda sobne temperature do hladna najbolji je svakodnevni izbor za većinu ljudi jer je lako redovno piti.
Temperatura vode ne utječe značajno na probavu, tako da nema mnogo razloga prisiljavati se da pijete vodu temperature koja vam ne odgovara.
Ledeno hladna voda može izazvati bol u zubima ili glavobolju, dok vrlo vrući napici, ako se redovno konzumiraju, mogu s vremenom nositi određene zdravstvene rizike.
Kao i kod kafe, većina ljudi ima svoju preferenciju kada je u pitanju temperatura vode. Neki vole da bude toliko hladna da im se boca odmah orošava, dok drugi kroz dan mogu piti samo vodu sobne temperature. Tu su i ljubitelji tople ili vruće vode, kojima ona prija iz istog razloga zbog kojeg mnogi vole čaj: djeluje umirujuće.
Ali da li je neka temperatura zaista bolja za vaš organizam i probavni sistem? Pitali smo registrovanog dijetetičara i gastroenterologa da objasne koja je temperatura vode najbolja za piće i može li ona zaista utjecati na hidrataciju i probavu. Evo kada je temperatura vode važna, a kada jednostavno nije.
Matthew Landry, PhD, RDN, registrovani dijetetičar i docent globalnog zdravlja na Univerzitetu Kalifornija, Irvine
Edmundo Rodriguez-Frias, MD, certificirani gastroenterolog, gerijatar i medicinski saradnik portala Full of Life
Najbolja temperatura za pijenje vode
Idealna temperatura vode za većinu situacija je od sobne temperature do blago hladne. „Hladna voda (otprilike 15–22 °C) vjerovatno je najbolja jer je najugodnija za većinu ljudi“, kaže Matthew Landry, PhD, RDN, registrovani dijetetičar i docent globalnog zdravlja na Univerzitetu Kalifornija, Irvine. „Općenito, temperatura je od malog značaja jer će se voda ubrzo nakon unosa izjednačiti s temperaturom tijela.“
Ipak, vaš izbor je važan jer temperatura može utjecati na to koliko vode želite popiti i, u nekim slučajevima, na način na koji vaše tijelo reaguje neposredno nakon toga. Drugim riječima, obična hladna voda razlikuje se od ledeno hladne vode ili veoma vrućih napitaka — i za svakodnevno pijenje može biti bolji izbor.
Voda sobne temperature ima uži temperaturni raspon i obično je oko 20–22 °C, što se preklapa s toplijim dijelom raspona hladne vode. „Preporučujem hladnu ili vodu sobne temperature za svakodnevno pijenje“, kaže Edmundo Rodriguez-Frias, MD, certificirani gastroenterolog i medicinski saradnik portala Full of Life. „Problem nije nužno u apsorpciji, već u tome da li je temperatura ugodna i da li osoba pije dovoljno kako bi ostala hidrirana.“
I nisu samo ovi stručnjaci za prehranu zagovornici vode sobne temperature do hladne vode za svakodnevno pijenje. Smjernice sportske medicine već dugo prepoznaju da je hladnije napitke lakše redovno konzumirati. „Hladnu vodu podržavaju preporuke Američkog koledža sportske medicine i Nacionalnog udruženja atletskih trenera“, kaže Landry. „Općenito, ljudi dobrovoljno piju manje tople ili vruće vode nego hladne vode.“
Zašto je hladna voda dobar izbor
Ideja da je hladna voda „bolja“ za tijelo često se ponavlja, ali naučni dokazi nisu naročito uvjerljivi. „Ne čini se da postoje dobri dokazi da će određena temperatura omogućiti tijelu da bolje apsorbira tečnost od drugih temperatura“, kaže dr. Rodriguez-Frias. „Hladna voda može biti korisna jer je ljudima obično privlačnija, posebno tokom vježbanja ili veoma toplih dana.“
Pitanje temperature ne odnosi se samo na to koliko ste spremni piti kako biste ostali hidrirani. Istraživači su također proučavali mijenja li temperatura vode probavu nakon što voda dospije u želudac. Može li hladna voda zaista usporiti probavu i izazvati nelagodu u želucu? Ne baš.
„Temperatura vode ima vrlo mali utjecaj na funkciju želuca“, kaže Landry. Navodi jedno istraživanje koje je ispitivalo kako topli i hladni tečni obroci utiču na temperaturu unutar želuca. Kada se temperatura promijenila, temperatura želuca se zaista primjetno promijenila na kratko. Međutim, ta promjena nije značajno utjecala na lučenje želučane kiseline, oslobađanje gastrina ili pražnjenje želuca.
Dakle, iako voda sobne temperature vjerovatno neće posebno poboljšati vašu probavu, također se ne očekuje da će na bilo koji značajan način ometati rad želuca. Ova temperatura je, u najboljem slučaju, neutralna za probavu — a i to je dobra stvar.
Kako se uspoređuje s ledeno hladnom vodom
Ledeno hladan napitak može djelovati posebno osvježavajuće dok ga pijete, ali također ne izgleda da dovoljno značajno mijenja probavu da bi to bilo važno. Ledena voda može imati drugačiji utjecaj na apetit, iako je teško reći da li to dovodi do značajnih promjena.
„Postoje ograničena istraživanja koja pokazuju da konzumiranje vode temperature oko 2 °C može smanjiti unos energije“, kaže Landry. U jednom istraživanju muškarci koji su popili 500 mililitara vode temperature oko 2 °C sat vremena prije obroka pojeli su manje nego nakon što su pili vodu tjelesne ili visoke temperature. Neki bi ovo mogli smatrati prednošću ledene vode, ali učinak je bio skroman i ne znači da je ledena voda dokazano sredstvo za kontrolu apetita. U svakom slučaju, pokazuje da ledena voda može drugačije utjecati na apetit u odnosu na hladnu vodu.
S druge strane, ledenu vodu može biti teže podnijeti. U nekim slučajevima ljudi mogu dobiti „brain freeze“ odnosno kratkotrajnu glavobolju ili osjetljivost zuba ako prebrzo piju veoma hladnu vodu. Ponovo, nema potrebe prisiljavati se da pijete ledeno hladnu vodu ako vam više odgovara voda sobne temperature ili blago hladna voda.
Kako se uspoređuje s toplom ili vrućom vodom
Dr. Rodriguez-Frias naglašava da tvrdnje da topla voda može „detoksikovati“ probavni sistem nemaju snažnu naučnu potporu. Ali ako vam je topliji napitak ugodniji za želudac ili ga jednostavno više volite, slobodno ga možete izabrati.
Najveći rizik odnosi se na napitke koji su veoma vrući, a ne samo topli ili umjereno vrući. „Konzumiranje ekstremno vrućih tečnosti (149 °F odnosno oko 65 °C ili više) tokom dužeg perioda povezano je s povećanim rizikom od razvoja raka jednjaka“, kaže dr. Rodriguez-Frias. Za većinu ljudi zaključak je jednostavan: pijte vodu temperature koja vam je ugodna i izbjegavajte redovno konzumiranje tečnosti toliko vruće da može izazvati opekotine.
Kada temperatura vode nije naročito važna
Koliko god se pažnje pridavalo temperaturi vode, ona je samo mali dio cijele priče. Osim ličnih preferencija i toga koliko vam je voda ugodna za piće, većina ljudi nema razloga opsesivno pratiti tačnu temperaturu, osim ako se voda nalazi na jednom od ekstremnih krajeva temperaturnog spektra.
„Većinu vremena temperatura vode zaista nije važna“, kaže Landry. „Mnogo je važnije da osoba unosi dovoljnu količinu tečnosti.“
Za većinu zdravih odraslih osoba, Nacionalna akademija medicine preporučuje ukupan dnevni unos vode od oko 3,7 litara za muškarce i 2,7 litara za žene. U tu količinu ulazi ukupna voda iz pića i hrane.
Dr. Rodriguez-Frias smatra da je temperatura vode gotovo nevažna, osim kada određena temperatura izaziva nelagodu ili pogoršava simptome. Osobe koje imaju osjetljive zube zbog ekstremnih temperatura ili koje imaju simptome gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB), probleme s gutanjem ili preosjetljivost probavnog sistema trebale bi se držati temperature koju najbolje podnose. (Za mnoge je to upravo voda sobne temperature do blago hladna voda.)
„Općenito, lična preferencija je najbolji pokazatelj“, dodaje dr. Rodriguez-Frias, uz jednu važnu napomenu. „Izuzetak može biti kada su ljudi izloženi velikoj vrućini, kada hladna voda može pružiti veće olakšanje od žeđi.“ U tim situacijama napici temperature oko 0–10 °C mogu potaknuti osobe koje su pregrijane da piju više vode.
