Radite ovo pred spavanje? Može biti opasnije nego što mislite

Spavanje uz uključen televizor, svetlo koje dopire sa ulice ili ekran mobilnog telefona možda deluje bezazleno, ali novo istraživanje ukazuje na to da bi izloženost veštačkom svetlu tokom noći mogla imati mnogo ozbiljnije posledice nego što se ranije mislilo.

Naučnici su otkrili povezanost između izloženosti noćnom svetlu i povećanog rizika od nekoliko kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar.

Istraživanje objavljeno u naučnom časopisu JAMA Network Open pokazalo je da su osobe izložene većim količinama svetlosti tokom noći imale povećan rizik od srčane slabosti, koronarne bolesti srca, atrijalne fibrilacije, infarkta miokarda i moždanog udara.

Naučnici su analizirali podatke 88.905 odraslih osoba starijih od 40 godina. Učesnici su tokom jedne nedelje nosili senzore na zglobu ruke koji su merili njihovu izloženost svetlosti u periodu od 00.30 do 6 časova ujutru.

Na osnovu izmerenih vrednosti podeljeni su u četiri grupe, od najmanje do najveće izloženosti noćnom svetlu. Istraživači su zatim tokom narednih 9,5 godina pratili njihovo kardiovaskularno zdravlje, uzimajući u obzir poznate faktore rizika, poput pušenja, fizičke aktivnosti, rada u smenama i socioekonomskog statusa.

Rezultati su pokazali da su učesnici koji su bili najviše izloženi svetlosti tokom noći imali nepovoljnije zdravstvene ishode.

U poređenju sa osobama koje su tokom noći bile najmanje izložene svetlu, zabeležen je 56 odsto veći rizik od srčane slabosti, do 56 odsto veći rizik od srčanog udara i do 30 odsto veći rizik od moždanog udara, prenosi HuffPost.

Zašto bi svetlost tokom noći mogla da bude štetna?

Stručnjaci smatraju da bi objašnjenje moglo da bude povezano sa cirkadijalnim ritmom, odnosno unutrašnjim biološkim satom koji upravlja približno 24-časovnim ciklusom spavanja i budnosti.

Izloženost svetlosti tokom noći može da zavara mozak i navede ga da pomisli da je dan, čime se narušava prirodni ritam organizma.

“Znamo da je cirkadijalni ritam veoma važan deo zdravog načina života i da poremećaji ciklusa spavanja i budnosti mogu biti povezani sa kardiovaskularnim događajima”, objasnio je dr Džeremi Slivnik, kardiolog u medicinskom centru Univerziteta u Čikagu, koji nije učestvovao u istraživanju.

Dr Ehimen Aneni, vanredni profesor kardiovaskularne medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta Jejl u Konektikatu, takođe nije učestvovao u istraživanju, ali ističe da problem nije nužno samo u trajanju sna.

“Smatram da izloženost svetlosti dovodi do poremećaja cirkadijalnog ritma, što može, ali i ne mora da utiče na trajanje sna, ali svakako utiče na njegov ukupni kvalitet. Kvalitet sna ne podrazumeva samo koliko dugo spavamo već i koliko dobro spavamo iz noći u noć”, objasnio je on.

Čak i ako svake noći spavate sedam ili osam sati, to ne znači nužno da je vaš san kvalitetan. Ako se često budite umorni ili imate glavobolje, moguće je da postoje problemi sa spavanjem o kojima bi trebalo da razgovarate sa lekarom.

Kako poremećen san utiče na srce?

Slivnik objašnjava da je san svojevrstan mehanizam pomoću kojeg se telo obnavlja.

Kada nemamo dovoljno sna, mogu se pojačati stres i anksioznost, kao i aktivirati telesna reakcija poznata kao „bori se ili beži“. Takva reakcija može dugoročno da optereti srce, naročito ako stres postane hroničan i doprinese povećanju krvnog pritiska.

Autori istraživanja takođe ističu da su poremećaji biološkog sata povezani sa povećanim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2, koji dodatno povećava verovatnoću nastanka srčanih i krvnih bolesti.

Jedan od zanimljivijih nalaza istraživanja odnosi se na razlike između muškaraca i žena.

“Još jedna stvar koja mi je privukla pažnju jeste činjenica da se čini da je ova povezanost izraženija kod žena nego kod muškaraca”, rekao je Aneni.

Autori navode da je takav rezultat u skladu sa ranijim istraživanjima koja ukazuju na to da bi žene mogle biti osetljivije na poremećaje biološkog sata izazvane svetlošću.

Takođe, istraživanja su pokazala da žene koje rade u noćnim smenama imaju veću stopu srčane slabosti u poređenju sa muškarcima.

Ipak, naučnici upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se preciznije objasnili mehanizmi koji stoje iza ovih povezanosti.

Naučnici još ne znaju koji izvori svetlosti su najproblematičniji
Istraživanje ima određena ograničenja.

Iako su senzori zabeležili količinu svetlosti kojoj su učesnici bili izloženi, naučnici nisu mogli da utvrde njen tačan izvor. Nije poznato da li je svetlost dolazila od ulične rasvete, televizora, mobilnih telefona, tableta ili nekog drugog izvora.

Osim toga, grupa učesnika nije bila naročito raznolika, jer su 97 odsto ispitanika činile osobe bele puti.

Aneni se nada da će buduća istraživanja potvrditi rezultate i detaljnije objasniti zašto je izloženost svetlosti tokom noći povezana sa srčanim oboljenjima.

“Kladim se da se odgovor krije u kvalitetu i količini sna”, zaključio je on.

Kako smanjiti izloženost svetlosti tokom noći?
Stručnjaci savetuju gašenje svetala tokom spavanja, ograničavanje izloženosti jakom svetlu ekrana pre odlaska u krevet i, po potrebi, korišćenje zavesa za zamračivanje prostorije.

Važno je i održavati redovan raspored odmora, odnosno odlaziti na spavanje i buditi se u približno isto vreme.

“Imamo populaciju koja zapravo ne spava onoliko dobro koliko bi trebalo i koja ne pridaje dovoljno važnosti snu”, upozorio je Aneni.

Pored smanjenja izloženosti noćnoj svetlosti, Slivnik preporučuje pridržavanje smernica Life’s Essential 8 Američkog udruženja za srce (American Heart Association), koje obuhvataju osam važnih životnih navika i zdravstvenih pokazatelja:

– Uravnotežena ishrana – konzumiranje namirnica bogatih hranljivim materijama, uključujući povrće, voće, nemasne proteine, orašaste plodove i semenke.

– Redovna fizička aktivnost – najmanje 120 minuta nedeljno aktivnosti umerenog intenziteta, poput hodanja ili baštovanstva, ili 75 minuta intenzivnije aktivnosti, poput trčanja ili plivanja.

– Prestanak pušenja – izbegavanje duvanskih proizvoda.

– Dovoljno sna – sedam do devet sati svake noći.

– Održavanje zdrave telesne težine.

– Kontrola nivoa holesterola.

– Kontrola nivoa šećera u krvi.

– Kontrola krvnog pritiska.

“Ako se pridržavamo ovih osam smernica, možemo značajno da utičemo na kontrolu rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti”, poručio je Slivnik.

Iako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo da li postoji direktna uzročno-posledična veza između noćne svetlosti i srčanih oboljenja, rezultati predstavljaju još jedan razlog da smanjimo izloženost veštačkom svetlu tokom noći.

izvor b92.net

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.