Redovni i kvalitetni vegetarijanski obroci koji sadrže raznovrsno voće, povrće i mliječne proizvode ne štete organizmu i štaviše, zdraviji su od ishrane prepune masnoća.
Da ne bude zablude, nisu ni svi vegetarijanci isti niti svaki oblik vegetarijanstva ima iste efekte po ljudski organizam.
– Vegetarijanska ishrana koja se sastoji samo od konzumiranja voća i povrća danas je slabo zastupljena čak i u Indiji, zemlji u kojoj je nastala. Ovakva ishrana organizmu ne obezbjeđuje
dovoljno neophodnih bjelančevina. Zato danas imamo laktovegetarijance koji u ishrani koriste mlijeko i mliječne proizvode, dok ovovegetarijanci jedu i jaja. Takva ishrana nije štetna jer organizmu obezbjeđuje potrebne količine aminokiselina neophodnih za normalno funkcionisanje – objašnjava za čuveni nutricionista Ljubomir Pfaf.
Nisu tačne ni priče da vegetarijanstvo nužno dovodi do slabljenja imuniteta i lošije krvne slike. Međutim, oni koji odluče da iz ishrane u potpunosti izbace meso moraju pažljivo pripremati obroke i voditi računa o tome da unose sve potrebne hranljive materije.
– Činjenica je da se u povrću i voću u najvećem sastavu nalaze minerali, vitamini i oligo elementi, a u pojedinima vrstama poput soje, pasulja i krompira, ima i bjelančevina koje u izvjesnoj mjeri mogu da doprinesu da ćelije normalno funkcionišu. Da bi nadomjestili hranljive sastojke iz mesa, vegetarijanci moraju da vode računa da imaju redovne obroke pune raznovrsnog voća i povrća. Bjelančevine iz mesa najbolje će nadoknaditi sojom koju treba da konzumiraju svakog dana, ali tako da ne bude više od 25 grama soje na 75 grama povrća – savjetuje doktor Pfaf.
Pravilna ishrana, kaže on, podrazumijeva tri, a idealno pet obroka dnevno. Doručak treba završiti do osam sati izjutra, a zatim u tri do četiri sata razmaka treba unositi po jedan obrok: užinu, ručak, užinu i večeru. Za dobro varenje vegetarijancima se savjetuje najmanje 700 do 800 grama povrća dnevno, a od voća se preporučuje jabuka, jer sadrži pektin koji reguliše holesterol i omogućava da se pravilno obavlja funkcija centralnog nervnog sistema.
– Ipak, postoji jedna zabluda kad se govori o vegetarijanskoj ishrani. Činjenica je da mi danas nemamo ni pedalj zemlje, gram vode ili kubik vazduha koji je potpuno čist. Samim tim, prirodne ishrane u onom vidu u kom je nastala danas nema. Najzdravija ishrana je ona koja je redovna i koja snabdijeva organizam svim hranljivim materijama. To su hljeb, ulje, žitarice, mlijeko i mliječni proizvodi, jaje, meso, povrće, voće, šećer i koncentrati – smatra Pfaf.
