Naime, istraživači i naučnici iz Evrope i Amerike tvrde da su u istraživanju razmatrali faktore kao što su životna sredina, historija bolesti zavisnosti od droge i alkohola, kao i asocijalno ponašanje zbog zlostavljanja u djetinjstvu.
Naučnici su identificirali dva gena koja su, pretpostavlja se, povezani s ekstremno nasilnim ponašanjem, navodeći da su nasilni zločinci takvi od samog rođenja.
U istraživanju se navodi da su naučnici željeli otkriti utjecaj genetskih varijacija na zločince i napominje se da sigurno i drugi geni imaju ulogu u tome.
Naučnici tvrde da su dvije verzije gena (MAOA i CDH13) otkrivene mutirane kod ispitanih zločinaca.
Ipak, takve mutacije koje su povezane s izuzetno nasilnim ponašanjem posjeduje i jedna petina svih ostalih osoba.
U studiji se dodaje da ti geni nisu znak da su sve osobe, koje ih imaju, potencijalne ubice i zločinci.
“Otkrili smo da ta dva gena utječu na agresivno ponašanje. Vjerovatno postoje i drugi geni koji imaju sličan utjecaj”, kazao je finski naučnik Jari Tiihonen s Odeljenja neuronauke Instituta Karolinska u Stockholmu.
Ipak, on je upozorio da takvi rezultati ne smiju promijeniti metod procjenjivanja krivične odgovornosti osumnjičenog nasilnika.
On smatra da osoba s tom mutacijom ima pet puta veći rizik da postane izrazito nasilna.
