Sastanku su prisustvovale delegacije SAD-a, punopravnih članica Albanije, BiH, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, te delegacije posmatrača iz Srbije i Kosova.
Bushati je istakao da su potpisnice Američko-jadranske povelje saglasne o saradnji u borbi protiv terorizma, te dodao da je na sastanku razgovarano i o saradnji kako bi se pomoglo regijama koje su nedavno pogođene poplavama.
Predstavnici Kosova su na danas održanom zatvorenom sastanku Komisije A5 podnijeli zahtjev za punopravno članstvo, a Bushati je nakon sastanka kazao da je zahtjev odbijen jer su predstavnici BiH glasali protiv.
Albanski ministar vanjskih poslova Bushati je kazao da će BiH naredne godine predsjedavati inicijativom, a da će Albanija kao članica NATO-a nastaviti svoju podršku članicama koje su na putu ka članstvu u Savezu.
Američko-jadranska povelja uspostavljena je u maju 2003. godine, kada su ministri vanjskih poslova SAD-a, Albanije, Hrvatske i Makedonije u Tirani potpisali ovaj dokument. Američko-jadranska povelja predviđa jačanje sigurnosti i stabilnosti kao preduvjeta za što brže uključivanje u euroatlantske integracije, te jačanje demokratije i manjinskih prava. Američko-jadranska povelja formalizirala je podršku SAD-a državama koje nastoje da ispune i standarde za prijem u NATO.
Bosna i Hercegovina je, zajedno sa Crnom Gorom, pristupila u punopravno članstvo Američko-jadranske povelje u decembru 2008. godine. Srbija i Kosovo imaju status promatrača u ovoj inicijativi. Nakon ulaska u Albanije i Hrvatske u NATO početkom 2009. godine, saradnja je dobila novu dimenziju direktne kooperacije država regiona koje su članice NATO-a i onih koje su u procesu priključenja Alijansi.
