U januaru ove godine građani Kosova podnijeli su ukupno 3.630 zahtjeva, a u februaru 7.728.
U martu ove godine su, iza građana Kosova, na drugom mjestu građani Sirije, sa ukupno 4.620 zahtjeva za azil, Albanije sa 3.020 i na četvrtom mjestu Srbije za ukupno 2.833 zahtjeva.
Kada je riječ o ukupno podnijetim zahtjevima za azil od januara do marta ove godine, statistika kaže da se na prvom mjestu nalaze građani Kosova, a sa ukupno 23.137 zahtjeva, zatim slijede građani Sirije sa 15.444 i na trećem mjestu građani Srbije sa 9.074 zahtjeva.
Ukoliko se ova uporedi sa istim periodom prošle godine, onda se uočava ogroman rast broja zahtjeva za azil, posebno sa Kosova, gdje je u periodu januar – mart 2014. godine bilo podnijeto ukupno 1.394 zahtjeva (sada 32.137), iz Sirije 5 527, (sada 15.444) i iz Srbije ukupno 5.289 zahtjeva, (sada 9.074).
Statistika pokazuje da je u martu ove godine Saveznoj službi za migracije i izbeglice ukupno podnijeto 32.054 zahtjeva za azil, što je čak za 184,2 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Kada je riječ o Srbiji ona je u Njemačkoj proglašena sigurnom zemljom, odnosno, zemljom sigurnog porijekla, što znači da su zahtjevi za azil njenih građana u principu neosnovani, ali se pojedinačno mogu potvrditi.
Pored Srbije, takvim zemljama proglašene su i Makedonija i Bosna i Hercegovina, čime se potvrđuje da u sve te tri balkanske zemlje nema ni političkog mučenja, ni progona, ni zlostavljanja političkih neistomišljenika, pa time ni osnovnih razloga za podnošenjem zahtjeva za azil.
Sa Kosovom je, međutim, drugačije i ove godine Njemačka je bila zatrpana lavinom kosovskih azilanata, koji su dolazili organizovano, cijele porodice, što je izazvalo brojne političke diskusije i najozbiljnije zahtjeve Berlina da Kosovo to stopira.
