Onkologija je područje medicine koje se bavi prevencijom, dijagnostikom i terapijom raka i tumora. Novu, abnormalnu nakupinu tkiva u organizmu nazivamo tumor. Tumor kao takav se može klasificirati kao benigan ili dobroćudan te maligan ili zloćudan. Maligna oboljenja su problem, jer označavaju tkivo koje uglavnom metastazira i ‘napada’ ostala tkiva u organizmu. Uzrok onkoloških bolesti nije do kraja razjašnjen, međutim smatra se da rak uzrokuju sljedeći vanjski i unutrašnji čimbenici:
Vanjski čimbenici onkoloških bolesti:
Pušenje
Izloženost raznim kemijskim supstancama (npr poliklorirani bifenili, boje, ljepila)
Infektivne bolesti (npr, bakterije, paraziti, virusi)
Određeni lijekovi
Zračenje
Razni kemijski sastojci koji se nalaze u hrani i piću (npr. aflatoksin, heterociklički amini, policikličkih aromatski ugljikovodici, N-nitrozo spojevi).
Istraživanja su pokazala da se otprilike 35 posto od ukupno dijagnosticiranih tumora kod muškaraca te čak do 60 posto kod žena u razvijeni zemljama može povezati s prehranom, piše Ordinacija.
Unutrašnji čimbenici onkoloških bolesti su:
Nasljedne mutacije
Oksidativni stres
Upale
Endokrine tegobe
Mnogi znanstvenici vjeruju da većina onkoloških oboljenja proizlazi iz promjena u genskoj ekspresiji, koje tada promiču danje promjene u DNK.
Važnost prehrane kod onkoloških bolesnika
Prehrambeni status bolesnika je iznimno bitan kod liječenja, ali i samog ishoda onkoloških bolesti. Loš prehrambeni status, a pod time se primarno misli na pothranjenost, zapravo je čest suputnik terapije. Gubitak tjelesne mase i pothranjenost su prisutni kod velike većine bolesnika te čak 20 posto bolesnika umire zbog pothranjenosti, a ne same bolesti. Pothranjenost može biti rezultat bolesti, ali i posljedica korištenja antineoplastičnih lijekova. Nuspojave koje se javljaju kod liječenja onkoloških bolesti (kemoterapija, zračenja, imunoterapije, operacije) također doprinose nastanku pothranjenosti. Najvećem riziku od pothranjenosti su izloženi bolesnici s tumorom probavnog sustava (želuca, debelog crijeva, rektuma, jetre, gušterače) i pluća. Prehrana stoga igra jako bitnu ulogu kod liječenja onkoloških bolesnika.
Prehrambene preporuke kod onkološke prehrane
Prehrana treba biti sastavljena na način da zadovolji energetske i hranjive potrebe onkološkog bolesnika: dodatno uzimajte hranu koja ima visoku energijsku i hranjivu vrijednost: med, svjež sir, jogurte s probiotikom, kefir, maslinovo ulje, jaja, orašasti plodovi, maslac..
Ukupan energijski unos hrane na dan bi trebao zadovoljavati barem 2000 kcal/dan.
Konzumirajte razno voće ili sokove od voća i povrća jer su izvor visoko vrijednih tvari. Cilj je pojesti najmanje tri komada voća na dan te kod glavnog obroka imati barem 1/3 tanjura napunjenu zelenim, lisnatim povrćem (špinat, kelj, blitva, salata..). Uvijek se preporučaju mali i česti obroci. Razlog tome je da prilikom liječenja, osobe često imaju tegobe sa unošenjem hrane, smanjenim pražnjenjem želuca i sporijom probavom, stoga su mali, ali česti obroci najbolji izbor.
Hrana treba biti dobro kuhana
Smanjiti unos crvenog mesa i mlijeka
Izbjegavajte sirovu ribu, meso, nepasterizirane sireve, sirovo i neoprano voće i povrće
Izbacite slatkiše i slastice, osim u posebnim prigodama
Preporuča se uvijek uzimati prehranu na usta, osim kod poteškoća pri gutanju i bolnih afti.
Koliko je moguće, imajte redovnu tjelesnu aktivnost
Hranu koja izaziva mučnine izbjegavati
Dodatke prehrani uzimati nakon savjetovanja sa liječnikom i/ili nutricionistom
Nekoliko recepata:
Čaj od đumbira zaslađen medom: kockicu đumbira stavite u šalicu i prelijte vrućom vodom. Ostavite 15-ak minuta i lagano zasladite medom.
Radite sok od cikle. Cikla je bogata raznim spojevima koji imaju interesantan učinak na organizam, uključujući i dušikov oksid. Napravite bistri sok od cikle, a po želji možete dodati jabuku i/ili mrkvu.
Napravite smoothie od svježeg špinata, banane i jogurta s probiotikom. Sve izmiksati štapnim mikserom.
Dodatni savjeti kod onkološke prehrane
Što napraviti kod smanjenog apetita?
Obroci trebaju biti privlačni vizualno, mirisom i okusom.
Konzumirajte hranu visoke hranjive vrijednosti: fokus stavite na kvalitetne bjelančevine (pileće i pureće meso, mahunarke, sir, jaje) uz dodatak maslinovog ulja i povrća.
Što napraviti kod mučnine i povraćanja?
Hranu konzumirajte uvijek na sobnoj temperaturi
Unosite dovoljno tekućine (najmanje pet čaša vode na dan)
Izbjegavati hranu koja je pržena u dubokom ulju (pohano, prženo)
Izbjegavajte ležeći položaj odmah nakon jela
Težište prebacite na fermentirane mliječne proizvode poput jogurta, kefira a smanjite unos mlijeka
Gubitak tjelesne mase (anoreksija – kaheksija)
Preporuka je konzumirati hranu koja ima puno energije i hranjivih tvari(meso, riba, perad, jaja, punomasno mlijeko, sir, krem juhe, sladoled, jogurt, povrće, deserti)
