Naime, kako navode u pismu, za njih je problematična rečenica koju je povodom njegovog dolaska u BiH objavila Katolička tiskovna agencija koja glasi “(Njegova svetost) će također doći u državu obilježenu velikim etničkim i religijskim razlikama, koje su bile ključan faktor u nedavnom ratu”.
– Mi smatramo da je ova rečenica krajnje problematična i da ne odgovara istini. Ova velika etnička i religijska raznolikost je u stvari nešto na šta smo ponosni i što smatramo velikom prednošću i bogatstvom za našu državu i društvo. U srž našeg kulturnog bića čvrsto je utkana tkanina različitih etniciteta i religija. Mi ne bismo živjeli u skladu s našim identitetom da u njemu nema prostora za druge – kazali su u pismu.
Napominju i to da iako takva raznolikost uključuje konflikte, patnje i prisilne migracije, smatraju da je bh. multietnički i multikonfesionalni identitet zapravo naše prirodno stanje, dodajući da je Bosna i Hercegovina dio Evrope u kojoj muslimani, hrišćani (katolici i pravoslavci), jevreji i mnogi drugi žive zajedno već vjekovima.
Naglasili su da žele nastaviti graditi bh. društvo na snažnim temeljima zajedničkog kulturnog koda, etike i morala, obrazovati ljude, promovirati mir i pomirenje i bespoštedno raditi na pravdi i rekonstrukciji tragično potrgane tkanine društva.
– Osjećamo se veoma osnaženi činjenicom da je Vaša Svetost ponudila pomoć pri tome. BiH treba svu pomoć koju može dobiti u mučno sporom procesu ponovne izgradnje povjerenja među svojim etničkim grupama. Iskreno suočavanje sa zvjerstvima počinjenim u toku rata je ključan element tog procesa – stoji u pismu upućenom Papi.
Pismo su potpisali Aleksandar Brezar, prevodilac, novinar, scenarista; Aleksandar Hemon, pisac; Brano Jakubović i Vedran Mujagić, članovi Dubioze Kolektiv; Alen Voloder, programer; Damir Arsenijević, profesor na Univerzitetu De Montfort i Univerzitetu u Tuzli; Dino Abazović, profesor, sociolog; Franjo Šarčević, matematičar, aktivista; Gorana Mlinarević, pravnica za međunarodna ljudska prava; Ines Tanović Sijerčić, aktivistkinja, istoričarka umjetnosti; Jasmila Žbanić, rediteljica; Kumjana Novakova, filmski festival ljudskih prava Pravo ljudski; Nidžara Ahmetašević, novinarka; Refik Hodžić, novinar, aktivista; Sabina Šabić, mirovna aktivistkinja, producentica; Saida Mustajbegović, sociologinja, novinarka; Saša Stanišić, pisac; Ulvija Tanović, prevoditeljica; Zoran Herceg, umjetnik, aktivista i Zoran Ivančić, mirovni aktivista.
