“Najveći pojedinačni rizik za zdravlje uvjetovan okolišem” u Europi predstavlja zagađenost zraka, tvrdi Europska agencija za okoliš (EUA). Usljed zagađenosti zraka,kaže se dalje u izvještaju Agencije, skraćuje se ljudski životni vijek. Osim toga zagađenost zraka pogoduje nastajanju bolesti kao što su bolesti srca, bolesti dišnog sustava i rak.
U novom izvještaju Agencije o kvaliteti zraka, koji je objavljen povodom Svjetske konferencije o klimi u Parizu, procjenjuje se da svake godine 430.000 ljudi u Europi umre zbog zagađenosti zraka.
“Zagađenje zraka i dalje negativno utječe na opće zdravstveno stanje Europljana i smanjuje njihovu kvalitetu života i životni vijek”, kaže izvršni direktor Europske agencije za okoliš Hans Bruyninckx. “Osim toga ono ima osjetne gospodarske posljedice, povećava troškove za medicinsku skrb, a zbog bolovanja smanjuje i produktivnost cijeloga gospodarstva.”
Izvještaj o kvaliteti zraka u Europi objavljuje se svake godine, a istražuje koncentraciju različitih štetnih tvari u zraku u pojedinim članicama EU-a. Podaci potječu iz mjernih postaja po cijeloj Europi.
Osobito pogođeni ljudi u gradovima
Kako stoji u izvještaju, većina stanovnika europskih gradova izložena je količini štetnih tvari u zraku u mjeri koju Svjetska organizacija za zdravlje (WHO) smatra opasnom. Kod problematičnih tvari se radi o sitnim česticama, dušičnom dioksidu i ozonu na malim visinama.
Pored utjecaja na zdravlje ljudi, zagađenost zraka znatno utječe i na biljke i eko-sustave. Ona izaziva primjerice bujanje štetnih algi u vodama i oštećenja biljaka.
Sitne čestice glavni problem
Među štetnim tvarima u zraku glavni izvor oboljenja i prijevremene smrti su sitne čestice. Kompleksna mješavina čvrstih i tekućih čestica dospijeva kod čovjeka u nosnu šupljinu, a izuzetno sitne čestice promjera manjeg od 2,5 mikrometra dospiju i u pluća i krvotok.
Stručnjaci procjenjuju da je zbog dugoročnog zagađenja zraka u Europi u 2012. godini ranije umrlo 432.000 ljudi, a da se životni vijek svakog građanina EU-a smanjuje prosječno za 38 dana.
U gusto naseljenim područjima je glavni uzrok zagađenja promet. Sitne čestice ispuštaju motori, osobito dizel-motori, ali i kočenje, trošenje guma i podizanje prašine s površine ceste zagađuje zrak sitnim česticama.
Sitne čestice stvaraju, međutim, i industrijska postrojenja, termoelektrane na ugljen, peći kao i brodski i zrakoplovni motori. Tu čestice nastaju izravnim izgaranjem, ali postoje i takozvane sekundarne sitne čestice.
Sekundarne sitne čestice nastaju uslijed kemijskih reakcija u zraku. Sumporni dioksid i dušični oksidi koji nastaju prilikom izgaranja reagiraju s amonijakom, koji nastaje gnojenjem pri industrijskoj poljoprivredi, i spajaju se u amonijev sulfat ili amonijev nitrat. “Time nastaju dodatne sitne čestice”, kaže profesor Rainer Friedrich sa Sveučilišta u Stuttgartu. Prema njegovim izračunima oko 40 posto sitnih čestica u Njemačkoj otpada na sekundarne sitne čestice.
Stručnjaci savjetuju da se radi zaštite europskoga stanovništva pridržava standarda kvalitete zraka kako to preporuča Svjetska organizacija za zdravlje (WHO). A to znači da bi u 28 zemalja članica EU-a koncentracija sitnih čestica u zraku morala biti smanjena za prosječno jednu trećinu. “U usporedbi sa sadašnjom situacijom tako bi moglo biti izbjegnuto 144.000 prijevremenih smrti”, zaključuju autori izvještaja.
Promet odgovoran za zagađenost u gradovima
U gradovima je zrak jako zagađen ozonom i dušičnim dioksidom. Dušični dioksid je vrlo otrovan i može izazvati glavobolju, nesvjesticu, gušenje i impotenciju. Ozon je odgovoran također za glavobolju, a nadražuje i sluzokožu u grlu i dišnim organima, izaziva kašalj i negativno utječe na funkcije pluća.
Dušični dioksid nastaje prilikom izgaranja ugljena, nafte i plina. U gradovima je osobito problem automobilski promet. Ozon prije svega nastaje kao posljedica automobilskih ispušnih plinova, a nastaje od dušičnih oksida pod utjecajem ultravioletnog sunčevog svjetla.
Veliki troškovi zbog zagađenosti
Sve više ljudi ima negativne posljedice zbog zagađenosti zraka. Za države i njihove zdravstvene sustave problem su i troškovi.
Stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) izračunali su eksterne troškove za energiju u cijelom svijetu, osobito za zdravstvo, koji nastaju zagađenjem zraka iz termoelektrana i prometa. Prema njihovim navodima globalni troškovi dosegli su 2013. godine 2.200 milijarda dolara. Daljnje troškove koji nastaju zagađenjem zraka koje izaziva poljoprivreda stručnjaci nisu računali.
