Osmi mart na Kosovu: Marširamo, ne slavimo


Državni čelnici visoko su ocjenili doprinos žena u izgradnji Kosova, ali je na ovaj dan zatražena i pravda za žrtve seksualnog nasilja tokom rata na Kosovu.

U Skupštini Kosova je tokom skupa održanog povodom 8. marta prikazan dokumentarac „Mislim na tebe“, u znak solidarnosti sa žrtvama seksualnog nasilja tokom rata na Kosovu.

Predsjednica Kosova, Atifete Jahjaga, na skupu je rekla da je prošle godine razbijena tišina i stigma o ovim žrtavama, kada je na prištinskom stadionu izloženo 5.000 haljina sakupljenih širom Kosova, u znak pružanja podrške žrtvama seksualnog nasilja.

„Te žene ne traže puno. Traže samo da se prizna njihovo pravo i pravdu unutar i van Kosova. Nije njihova krivica, već krivica pripada onima koji su izvršili ovaj mizerni zločin nad njihovim tjelima i njihovim životima. Moramo da učinimo sve kako bi ovim ženama i njihovoj djeci obezbjedili mirnu i svjetlu budućnost“, kazala je Jahjaga.

Predsjednik Skupštine, Kadri Veseli, naveo je da kosovsko društvo treba da radi na unapređenju položaja žena u procesima odlučivanja.

„Naša zemlja više ima potrebu za vama. Država ne može biti potpuno razvijena bez druge polovine društva, a ta druga polovina društva ste vi, drage gospođe“, kazao je on.

Na ovaj dan, državno rukovodstvo je položilo cvijeće ispred spomenika u Prištini ’Heroine’, posvećen doprinosu i požrtvovanju žena tokom rata na Kosovu. 

S druge strane, organizacije iz nevladinog sektora koje se bave ženskim pravima i rodnim studijama organizovale su marš do Vlade Kosova pod motom „Marširamo, ne slavimo“, a u znak protivljenja nasilju zasnovanom na rodnoj osnovi.

Okupljene žene nosile su natpise „Protiv seksizma“, „Protiv homofobije“, „Seksualna sloboda“ i dr. Njihov cilj je bio da se podigne svijest o tome da je nasilje prisutno u kosovskom društvu. Za njih je licemjerno slaviti ovaj dan, s obzirom da se žene svakodnevno bore za svoja prava.

Igbale Rogova iz Mreže žena Kosova, u izjavi za naš program je navela da žena danas na Kosovu ne uživa ravnopravnost ni u društvu ni u institucijama.

„Imamo vladu koja više liči na skup muškaraca. Zakoni se ne implementiraju. U društvu je i dalje prisutno nasilje nad ženama, nema pravde, odnosno kazne se ne izriču onima koji vrše nasilje. Dešavaju se čak i ubistva, kao što je bilo slučajeva u Prištini i ostalim mjestima. Nezaposlenost je veliki problem, jer je mnogo više žena koje ne rade. Javne zdravstvene institucije nemaju dovoljno uslova za pružanje usluga, već su ljudi u tim institucijama stvorili biznise. U zemlji gdje je velika nezaposlenost, onda se osjećaju i posljedice“, kazala je ona. 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.