RSE: Što su uzroci današnje krize u Makedoniji?
Trajkoska: Uzroci su višeslojni i višegodišnji, no ulje na vatru dolila je odluka predsjednika države, odnosno grupna abolicija 40-tak političara i ostalih protiv kojih proces vodi Specijalno javno tužilaštvo. Riječ je o prisluškivanju opozicijskih političara i drugih javnih ličnosti u Makedoniji, čemu smo svjedočili prošle godine.
RSE: Medjunarodna zajednica posredovala je u pokušaju da se kriza riješi, no vladajuća elita je po svemu sudeći prevarila i EU i SAD. Kako im je to “pošlo za rukom”?
Trajkoska: Vrlo jednostavno. Lukavi su. Vladajuća elita željela je kupiti vrijeme. U pregovore su ušli s figom u džepu stavljajući potpis na sporazum Pržino (dogovor četiri političke stranke o uvjetima za održavanje fer i demokratskih izbora).
Prema tom sporazumu, do izbora je trebalo riješiti status Specijalnog javnog tužilaštva, reformirati medije i srediti biračke spiskove. No, ništa od toga nije provedeno. Mediji su ostali isti kakvi su bili zadnjih osam i više godina, a kako vladajući imaju većinu u Državnoj izbornoj komisiji, proglasili su da su izborni spiskovi u redu, iako je jasno da na njima ima više tisuća ljudi za koje nije poznato da li su stvarni ili nepostojeći birači. Osim toga, koriste se migrantskom krizom i tvrdnjom da brane Evropu, iako se Makedonija graniči sa zemljama članicama EU.
Čini mi se da i međunarodna zajednica vodi dvostruku politiku. Jedna je ona koju zastupaju strani ambasadori u Skopju, kojima je jasno o čemu se radi i koji su vrlo kritični prema službenom Skopju, a druga je ona briselska. Povjerenik Johannes Hahn i EU imali su nekoliko vrlo nespretnih izjava što je makedonska vlada protumačila kao podršku Bruxellesa, a koristeći svoje medije u to je nastojala uvjeriti cjelokupnu javnost.
RSE: Kako biste protumačili “zabrinutost” Kremlja da bi moglo doći do ukrajinskog scenarija u Makedoniji, odnosno tvrdnje da je opozicija u rukama nekih zapadnih krugova koji žele zbaciti vlast po ukrajinskom modelu?
Trajkoska: Mislim da je cijela ta priča dogovorena s makedonskom vladom, kako bi joj se pomoglo. Očito se radilo o vraćanju neke usluge Nikoli Gruevskom, odnosno vladajućoj koaliciji.
RSE: O kakvim bi se uslugama moglo raditi?
Trajkoska: Vjerojatno se radi o odredjenim ekonomskim interesima, o suradnji o kojoj javnost ne zna mnogo. Ali, Rusija na Balkanu želi svoj prostor, jer što se više Makedonija približava EU i NATO to je manja mogućnost ruskog upliva. Sadašnju krizu u Makedoniji Rusija koristi za vlastito pozicioniranje i za svoje geostrateške interese na Balkanu.
RSE: Odluka o raspisivanju izbora za 5. jun, prethodna abolicija od strane predsjednika države, izazvali su proteste građana širom zemlje. Kako vidite mogući ishod ovih događaja?
Trajkoska: Građanski bunt će se nastaviti. “Protestiram” je izvorno gradjanska incijativa, jer gradjanima je dosta. Osjećamo se poput roblja, ne možemo drugačije iznijeti stav koji treba doprijeti do pravne države i institucija sistema. Mi nećemo dozvoliti još jednu izbornu farsu. Neću prejudicirati i reći da je na biračkom spisku “višak” od fantomskih tristo tisuća ljudi.To nije smisao, prava poanta je da želimo demokratske izbore. Ako za to treba godina dana, onda sačekajmo i uradimo što je potrebno kako bi imali poštene i demokratske izbore.
RSE: Kako se ova politička situacija može odraziti na odnose izmedju Albanaca i Makedonaca?
Trajkoska: Ovo nije protest u kojem sudjeluju Makedonci ili Albanci, ovo je građanski protest. Događaji u Kumanovu mogli su prerasti u međuentički sukob, ali ovo nije 2001. Imamo novi Ustav. Ne mislim da je sve odradjeno kako treba, ali ljudi hoće političare i ministre koji će raditi u njihovo ime, a ne za privatne interese i privatne džepove. Imamo sada jednu pozitivnu energiju i uopće nije važno tko je tko i odakle dolazi, već se svi bore za povratak demokracije u Makedoniju.
RSE: Kako se situacija u Makedoniji može odraziti na ostali dio Balkana?
Trajkoska: Nadam se, pozitivno. Cijela regije se ne može pohvaliti slobodom medija i demokracijom. Nadam se da će se demokratski vjetar proširiti cijelom regijom, sjevernije od nas, i da će proći preko Srbije, BiH i Hrvatske
