Knjiga “Dobri ljudi u vremenu zla” Svetlane Broz, koja je doživjela šest svjetskih izdanja i stotine promocija šitom svijeta sada je ispričana u dokumentarno-poetskoj predstavi.
Pet bosanskohercegovačkih glumaca pod palicom reditelja Gradimira Gojera utjelovilo je ljude koji su tokom rata u BiH stavili na kocku svoj život kako bi spasili komšije i prijatelje druge nacionalnosti.
Svetlana Broz protekle dvije decenije posvetila se afirmaciji ljudi koji su u zlim vremenima stavljali na kocku vlastiti život kako bi spasili svoje komšije. Brojne priče su dokumentovane, napisane, ispričane kako bi se ideja ljudskosti i dobrote širila. Oživljavanje tih priča kroz predstavu, kaže, za nju je jedan potpuno novi doživljaj.
“Pozorišna predstava o ljudima koji su imali snage da prevaziđu sve barijere i etničke i verske i političke i sve ostale i da ostanu ljudi u neljudskim vremenima. Mislim da je pozorišna predstava pravi način da se oni osvetle”, ističe Broz.
Ona navodi i da predstava nosi poruke koje su svima važne.
“Onima koji znaju da se podsete, onima koji ne znaju da saznaju da se i u najstrašnijim vremenima, u ratnim vremenima čovek mogao sačuvati čovekom i mogao sačuvati najljudskije osobine, ponekad čak plaćajući ih i sopstvenim životom”, kaže Broz.
Priča o ljudskosti, o dobru, o zračcima svjetlosti uprkos iskušenjima danas je potrebnija nego ikad, kaže reditelj Gradimir Gojer, jer uprkos višedecenijskim vapajima “da se više nikad ne ponovi” svjedočimo strahotama rata i danas u nekim drugim dijelovima svijeta.
Stoga je Gojer ovu predstavu posvetio djeci Alepa koja danas proživljavaju ono što su nekoć djeca Srebrenice, Sarajeva, Prijedora i drugih bh. gradova.
”Onim malim stvorenjima koja sam vidio da se griju kraj vatre, a u pozadini je ogromna buktinja koja proždire njihov grad. Dakle, tim dječacima i djevojčicama posvećujem svoj rad u ovoj predstavi”, kaže Gojer i dodaje:
“Osjećam da ognjice ljubavi zapaljene u srcima Bosanaca i Hercegovaca na odsjaju dobrote koja se nerijetko i životom plaćala u najtežim uvjetima rata, ima smisla posvetiti tim malim nedužnim stvorenjima u nadi da će se nečija dobrota spustiti i na njihove nesretne glavice.”
Glumci koji su imali zadatak da utjelove po nekoliko likova poručuju kako je ovakav projekat došao u pravo vrijeme jer ljudi dobročinstvo i ljudskost pomalo zaboravljaju.
Jedan od glumaca Mirza Mušija ispričao je anegdotu koja kaže: “U vrijeme Sulejmana a.s. ili cara Solomona kako se još zove, kada su spaljivali gradove koje je on izgradio, svi stanovnici i ljudi i životinje krenuli su da gase vatru. U jednom trenutku vidjeli su mrava koji nosi kapljicu vode.
Počeli su ga ismijavati i govoriti kako misli sa kapljicom ugasiti požar, a mrav im je odgovorio: ‘Možda ova kapljica za požar ne znači ništa, ali će svjedočiti na čijoj sam strani bio’. Tako i mi učestvujući u ovom projektu ponosni smo što smo na strani dobra.”
Predstava ima univerzalnu dimenziju, kaže glumica Aida Bukva.
“Kako tragamo za zločincima sa istim žarom bismo trebali tragati i za onima koji su činili plemenita djela i da o njima još više pričamo. O ljubaznosti, plemenitosti, poniznosti o dobrim ljudima u svim vremenima pogotovo u vremenu zla, jer je jako lako preći na drugu stranu, jako lako je utopiti se u masovnu histeriju u mentalitet da meni bude dobro bez obzira na komšiju. Zato mi je posebno drago da sam dio priče koja promovira ljudskost, koja mijenja i nas i utiče na publiku”, dodaje Bukva.
Predstava izaziva jake emocije i podsjeća da se, uprkos izazovima kapitalizma i materijalizma pod čiji uticaj potpadaju građani Bosne i Hercegovine, prave vrijednosti moraju sačuvati, kaže glumica Jasna Ornela Bery.
“Riječ je o jako teškoj temi, ali smatram da se o tome treba govoriti kako bi ljudi koji odbijaju to od sebe ipak shvatili da mi trebamo nastaviti živjeti zajedno, da je jedina prihvatljiva podjela ona na loše i dobre, a ne podjela po nacionalnosti, vjeri i slično”, ističe Bery.
Svetlana Broz najavljuje da će predstava nakon Sarajeva krenuti po bh. gradovima, a potom na turneju u regiji jer je njena želja da poruku dobrote čuje što više ljudi sa područja Zapadnog Balkana kojima ona pripada.
