Francusku i Njemačku 2017. očekuju važni izbori koji će pokazati koliko su populisti u Evropi zaista popularni.
Marin Le Pen, čelnica krajnje desne stranke Nacionalni front, s oduševljenjem je dočekala odluku socijalističkog francuskog predsjednika Francoisa Hollandea da se ne kanididuje za novi mandat.
U posljednjih šest mjeseci Britanci su odlučili da izađu iz EU, a Amerikanci su izabrali republikanskog populistu Donalda Trumpa za predsjednika, što Le Pen ističe kao opravdanje antiestablišmentske politike koju zagovara.
Slijedeće godine održavaju se parlamentarni izbori u Njemačkoj. Alternativa za Njemačku (AfD), postigla je velike uspjehe na nedavnim izborima u saveznim državama otimajući birače tradicionalnim strankama i uživa podršku oko 16 odsto birača, po anketi iz septembra.
Prijevremeni izbori iduće godine održaće se i u Austriji i krajnje desna Slobodarska stranka (FPOe) mogla bi da uđe u vladu, iako u decembru desničar nije izabran za predsjednika države.
Izbori u Italiji očekuju se najkasnije 2018., ali politička nestabilnost mogla bi dovesti do prijevremenih izbora. Pokret pet zvijezda, najveća opoziciona stranka, zagovara protekcionistička i euroskeptična stajališta i želi da organizuje referendum o izlasku iz evrozone. Glavna krajnje desna stranka, Sjeverna liga, ima po anketama podršku oko 12 odsto birača jer je umjesto secesije počela da širi protivevropske i protivuseljeničke poruke.
U Švedskoj, protivuseljeničke Švedske demokrate postali su 2014. treća najveća stranka u zemlji osvojivši 13 odsto glasova. U Danskoj, populistička Danska narodna stranka postala je 2015. druga najveća stranka u zemlji s 21 odsto osvojenih glasova.
Slobodarska stranka (PVV) holandskog populističkog zastupnika Geerta Wildersa i dalje napreduje i ankete potvrđuju da se radi o najpopularnijoj stranci u zemlji.
Kad bi se parlamentarni izbori predviđeni za mart održali ove sedmice, Slobodarska stranka bila bi prva s 36 mjesta od 150 u donjem domu holandskog parlamenta.
