Kršćanski vjernici obilježavaju Uskrs/Vaskrs. Papa Franjo će održati misu i uputiti tradicionalnu uskršnju poruku.
Kršćani širom svijeta u nedjelju slave Uskrs, praznik koji simbolizira pobjedu života nad smrću. Poglavar Rimokatoličke crkve Franjo održat će misu i uputit će tradicionalnu uskršnju “Poruku gradu i svijetu” (Urbi et Orbi).
Na blagdan Uskrsa širom regije u crkvama će se služiti svečana euharistijska slavlja i vaskršnje liturgije.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodit će svečano uskrsno euharistijsko slavlje u deset sati u zagrebačkoj katedrali.
Vaskrsna liturgija Srpske pravoslavne crkve bit će održana u devet sati u hramu Preobraženja Gospodnjega u Zagrebu, navodi Hina, dok Tanjug javlja da će patrijarh srpski Irinej predvoditi Vaskršnju liturgiju u kripti Spomen-hrama Svetog Save na Vračaru.
Ovo će biti prvi put da Vaskršnja liturgija bude služena u kripti Hrama Svetog Save, koja je posvećena Svetom Knezu i mučeniku Lazaru.
Najveći praznik
Uskrs je najveći kršćanski praznik jer suština kršćanskog učenja označava Kristovo uskrsnuće iz mrtvih, kao pobjeda vjere i života nad smrću.
Na Uskrs se skidaju oltarske dveri da bi se time pokazalo da je Isus Krist, po crkvenom učenju, uskrsnućem pobijedio smrt i otvorio rajska vrata.
Po crkvenom učenju, Isus je raspet u petak, subotu je preležao u grobu, u Josifovom vrtu, a u nedjelju zorom, osjetio se snažan zemljotres i anđeo Božji sletio je na grob. Stražari koji su čuvali grob, u strahu su popadali kao mrtvi, a Isus je uskrsao.
Na Uskrs je, po vjerovanju, prvo Marija Magdalena srela Krista, a potom se on ukazao i svojim učenicima. Samo učenik Toma, koji je bio odsutan, nije odmah povjerovao da je Krist uskrsnuo, pa je morao lično da se uvjeri. Otuda u narodu uzrečica: “Nevjerni Toma”.
Na prvom Vaseljenskom saboru, u Nikeji 325. godine, odlučeno je da se Uskrs svuda praznuje istog dana, pošto se ispune tri uvjeta: poslije proljetne ravnodnevice, prve nedjelje poslije jevrejske Pashe i poslije prvog punog mjeseca.
Uskrs je pokretan praznik. Uvijek se vezuje samo za nedjelju i može “pasti” u razmaku od 35 dana – od 4. aprila do 8. maja po starom, julijanskom kalendaru, odnosno od 22. marta do 25. aprila po novom, gregorijanskom računanju vremena.
Katolici i pravoslavci ove godine slave Uskrs istog dana.
Uskršnje čestike
“Vaskrsli Gospod, Pobeditelj smrti i Životodavac, daruje svako dobro a ovome narodu, što će reći svemu rodu hrišćanskom i pravoslavnom, i svim ljudima dobre volje, da bi svi zajedno predokusili radost budućeg veka, radost vaskrsenja i večnoga života”, naveo je patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej u Vaskršnoj poslanici.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u Uskrsnoj čestitki posredstvom elektronskih medija, poručio je da je uskrsnuće Isusa raspetog vrhunac Evanđelja, radosna vijest za sve, temelj kršćanske vjere jer je u Isusovom uskrsnuću život pobijedio smrt, pa je Uskrs blistavi dan pobjede koji se opire beznađu i potiče pozitivne promjene.
‘U ovom vremenu brzih promjena, kada jedan događaj potiskuje drugi, a nova informacija gazi prethodnu, i kada se unatoč dojmu opće informiranosti stvara ozračje brzog zaborava, posebno zaborava onog bitnog u životu, ponovno smo u slavlju Uskrsa, jer životopis Isusa iz Nazareta ne završava smrću. Isus Krist jedini je čovjek koji je živio i umro, da bi trećega dana uskrsnuo od mrtvih’, naglašava u čestitci kardinal Bozanić.
