Saudijska Arabija, Egipat, Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) u ponedjeljak su zaredom objavili prekid diplomatskih i drugih veza s Katarom, koji optužuju za “podršku terorizmu”, posebno mrežama Al-Kaidi, džihadističkoj grupi Islamskoj državi (IS) i Muslimanskom bratstvu.
Spor se događa dvije sedmice nakon posjeta Donalda Trumpa Saudijskoj Arabiji, gdje je pozvao muslimanske zemlje da se obračunaju s vjerskim ekstremizmom.
Katar, koji optužbe odbacuje kao lažne izgovore za pokušaj da ga se izolira, u prošlosti je već bio optuživan da finansira militante, kao i Saudijska Arabija.
Stručnjaci kažu da će zračni promet u području Perzijskog zaljeva i široj regiji biti pogođen odlukom, jer je Saudijska Arabija zabranila kompaniji Qatar Airways korištenje svoga zračnog prostora, a prometovanje s Katarom prekinule su i kompanije Etihad Airways, Dubai Emirates, Flydubai, EgyptAir i Gulf Air iz Bahreina.
U Kataru je sjedište svjetske aviokompanije Qatar Airways, a u regiji su mnogi aerodromi s kojih polijeću letovi za odredišta u cijelom svijetu. Primjerice, međunarodni aerodrom Hamad u Dohi od januara do marta imao je 9,8 miliona putnika.
– Putnik iz Rijada (glavni grad Saudijske Arabije) neće moći uhvatiti let za Bangkok preko Dohe (glavni grad Katara), a putnik iz Dubaija neće moći u London preko Dohe – kaže Will Horton, analitičar u Centru za avijaciju iz Melbournea (CAPA).
Katarsko-zaljevski spor novi je izazov za zračni promet u regiji već pogođenoj odlukom američkog predsjednika Donalda Trumpa da ograniči putnicima na letovima s Bliskog istoka upotrebu elektronskih uređaja, uz također spornu, no privremeno suspendiranu, Trumpovu zabranu ulaska državljana iz šest muslimanskih zemalja u Sjedinjene Države.
Gotovo 2,5 miliona stanovnika Katara osjetit će promjene i u opskrbi hranom koju ta malena država uvozi.
Neimenovani izvori rekli su da su UAE i Saudijska Arabija već prekinule izvoz bijelog šećera u Katar i to u vrijeme mjeseca ramazana kada je pojačana konzumacija kolača.
Stanovništvo je razgrabilo hranu s polica, kažu očevici, a stiži i vijesti da su na granici sa Saudijskom Arabijom blokirane hiljade kamiona s hranom.
Službeni Rijad objavio je da prekida diplomatske veze i zatvara granice s Katarom kako bi “zaštitio nacionalnu sigurnost od prijetnje terorizma i ekstremizma”.
Trgovinski izvori predviđaju da će se Katar vjerojatno okrenuti drugim izvorima hrane u Aziji, možda Iranu, zemlji šijitskog islama, glavnom rivalu država Perzijskog zaljeva, koji je, prema nekim ocjenama, prava meta cijele operacije, a česta je meta Trumpovih kritika.
Teheran može izvesti hranu Kataru morskim putem i ona može stići za 12 sati, rekao je Reza Nourani, predsjednik Iranskog saveza izvoznika prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda.
Egipat je jutros odlučio zatvoriti svoj zračni prostor za avione katarskih kompanija zbog diplomatskih nesuglasica i podrške koju ova zemlja pruža teroristima, a isto se očekuje od Saudijske Arabije i Bahreina.
Zabrana se odnosi na katarske kompanije, među kojima su Qatar Airways, Etihad Airways i Emirates. Kako bi zaobišli Egipat, avioni će morati letjeti mnogo dužim rutama, što će produžiti vrijeme leta.
Jedna od najmanjih arapskih zemalja, s 11.437 km2 i 2,4 miliona stanovnika, od kojih 90 posto čine stranci, Katar je odbio ući u Federaciju Ujedinjenih Arapskih Emirata 1971. kada je stekao neovisnost nakon 55 godina britanskog protektorata.
Član OPEC-a Katar je prvi svjetski proizvođač i izvoznik ukapljenog plina i raspolaže trećim najvećim zalihama, a golemim bogatstvom nafte i plina (prihod per capita je među najvišima u svijetu s 138.480 dolara za 2015.) sticao je velike udjele ulaganjima na Zapadu.
Tako, među ostalim, Katar posjeduje 17 posto kapitala Volkswagena, 10 posto Empire State Buildinga u New Yorku. Uložio je 40 milijarda funti (46 milijarda eura) u Veliku Britaniju zadnjih godina, a od 2017. u francuski nogometni klub Paris Saint-Germain i televiziju beIN sport France.
Počeo je graditi faraonsku infrastrukturu za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022., vrijednu 200 milijardi dolara, no dodjela domaćinstva toj zemlji izazvala je sumnje i antikorupcijske istrage u FIFA-i.
Na domaćem planu, organizacije za ljudska prava oštro kritiziraju Katar zbog nedostojnih uvjeta rada za strane radnike.
