U blizini džamije Husenije u Gradačcu započela je izgradnja dugo očekivanog turbeta Husein-kapetana Gradaščevića, čuvenog Zmaja od Bosne, piše INS.ba.
Riječ je o posljednjem gradačačkom kapetana koji je 1831. godine predvodio Pokret za autonomiju BiH od turskog carstva, i tako se svrstao u red najznačajnijih historijskih ličnosti bošnjačkog naroda.
Kako se očekuje, radovi na izgradnji turbeta trebali bi biti završeni u toku mjeseca avgusta kada će se napuniti tačno 183 godine od kako je pod ne sasvim razjašnjenim okolnostima umro u progonstvu u Turskoj u 31 godini, i to, po Muhamedu Keševljakoviću, 17. augusta 1834. godine. Do tada bi se trebalo više znati i u vezi s realizacijom inicijative za prijenos posmrtnih ostataka Husein-bega s istanbulskog Ejuba, gdje je ukopan, u njegov rodni Gradačac.
Inače, o njegovom mezaru koji se nalazi u istanbulskoj četvrti Ejub nije se vodilo nikakvog računa pa se još 1939. pojavila ideja o prijenosu posmrtnih ostataka iz Istanbula u BiH. Obnovljena je u vrijeme dok je na čelu Muftijstva tuzlanskog bio aktuelni reusu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović. Upravo je reis Kavazović bio za to da se sagradi turbe Husein-bega u Gradačcu pa aktivnosti na gradnji vodi Medžlis IZ Gradačac. Prema urbanističkom projektu grada, određeno je mjesto na kojem se sada gradi turbe i u koje će, nakon prenošenja iz Istanbula, biti ukopani posmrtni ostaci Husein-kapetana.
Kako je ranije potvrdio i Muhamed Bego Gradaščević, potomak Zmaja od Bosne, “Preporod” Gradačac pribavio je sve potrebne papire i dozvole za prijenos posmrtnih ostataka, te je sada «sve na državi».
INS saznaje da su u posljednje vrijeme u aktivnosti na prenošenju posmrtnih ostataka Gradaščevića uključene i državne institucije. Iz Turske su stigla i obećanja da će ovaj put dozvoliti prijenos posmrtnih ostataka.
Kako je za INS kazao Šemsudin Kavazović, zastupnik Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i jedan od uključenih u realizaciju ideje o izgradnji turbeta Husein-bega Gradaščevića i prijenos njegovih zemnih ostataka u Bosnu, na Ejubu je locirano deset mezara od kojih bi, kako navode turske vlasti, jedan trebao biti Husein-begov.
Zbog toga su od Gradaščevićevih potomaka u BiH uzeti DNK uzorci kako bi se u konačnici saznala istina. Kavazović nije zadovoljan brzinom kojom se odvija taj proces. Obećava da će radovi na izgradnji turbeta čuvenog bega biti završeni, ali da državne institucije i bošnjački prvaci u komunikaciji s Turskom moraju završiti proces prijenosa posmrtnih ostataka i ne dozvoliti njegovo odugovlačenje.
“Mi se ponosimo na Husein-begom, znanog kao Zmaja od Bosne. Historija je pokazala, da je Zmaj od Bosne izborio autonomiju, ne bi ovolike žrtve u Bosni bile svakih nekoliko decenija”, kazao je za INS Šemsudin Kavazović.
Pokret za autonomiju Bosne pojavio se u vrijeme kada su se na svim stranama Osmanlijskog carstva javljali nacionalni ustanci i pobune, od Egipta do Srbije. Gradaščević i ostali prvaci tadašnje Bosne tražili su samo ono što je Porta već ranije dala Srbiji, autonomiju u sastavu Osmanskog carstva, ali to Bosni nije dozvoljeno. Također, bili su nezadovoljni teritorijalnim ustupcima koje je osmanska vlast pravila Srbiji na račun Bosne, a zemlja je gurnuta u izolaciju.
18. jula 1831. Gradaščević sa 25.000 Bosanaca na Kosovu savladao vojsku pod zapovjedništvom velikog vezira u blizini Štimlja. Međutim, 1832. godine pokret za autonomiju je izgubio prednost u ratu. Nakon niza manjih okršaja, ključna bitka se dogodila 17. i 18. maja kod Sarajeva. Među Gradaščevićevim borcima bilo je i dosta kršćanskih mladića, pa se to smatra istinski bosanskim pokretom.
