Loša prehrana bila je presudna za svaku petu smrt u svijetu prošle godine, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u britanskome časopisu “The Lancet”.
Glavne faktore rizika predstavlja nedovoljno konzumiranje proizvoda od cjelovitih žitarica, orašastih plodova i voća ili unos prevelike količine soli u organizam, zbog čega pojedinci postaju pretili, imaju visok krvni pritisak ili visok nivo holesterola u krvi.
– Pretilost je veliki problem u brojnim zemljama svijeta, kaže Christopher Murray s Instituta za mjerne podatke o zdravlju sa Univerziteta Washington u Seattleu.
Slično je i sa mentalnim zdravljem, odnosno bolestima, poput depresije i ovisnosti.
Prema rezultatima studije u 2016. godini je evidentirano 1,1 milijarde takvih slučajeva.
Tri četvrtine svih smrti, evidentiranih prošle godine, posljedica su nezaraznih bolesti, a srčana oboljenja i dijabetes tipa 2 u porastu su u brojnim zemljama svijeta.
Komplikacije, koje je uzrokovao dijabetes tokom 2016. godine odnijele su 1,43 miliona ljudi, što je povećanje za 31,1 posto u odnosu na 2006. godinu.
Loša prehrana i izostanak tjelesne vježbe pridonose razvoju dijabetesa tipa 2, a od bolesti, nastalih kao posljedice pušenja, prošle godine umrlo je 7,1 miliona stanovnika.
Zdravstveni radnici ukazuju i na neke pozitivne trendove, a to je značajan uspjeh u borbi protiv nekih zaraznih bolesti, naročito AIDS-a i malarije.
Suprotno tome, broj smrtnih slučajeva od posljedica zaraze denge groznicom u posljednjih 10 godina porastao je za 82 posto, a ta tropska i suptropska bolest tokom 2016. odnijela je oko 37,800 ljudskih života.
Po podacima u čijem je prikupljanju učestvovalo 2.500 stručnjaka iz više od 130 zemalja u sklopu istraživanja, pod nazivom “Global Burden of Disease Injuries and Risk Factors 2016”, prošle godine je u svijetu rođeno 128,8 miliona novorođenčadi, a u istom razdoblju umrlo je 54,7 miliona ljudi.
