Predsjedavajući američkog Helsinškog komiteta, republikanski senator iz Mississippija Roger Wicker, i demokratski član Odbora za vanjskopolitičke odnose Zastupničkog doma, kongresmen iz New Yorka Eliot Engel, podnijeli su prijedlog za nominaciju Nataše Kandić i Fonda za humanitarno pravo za Nobelovu nagradu za mir 2018, javio je Glas Amerike.
U obrazloženju prijedloga, između ostalog, kaže se da je detaljna dokumentacija FHP-a o zločinima za vrijeme sukoba tokom raspada bivše Jugoslavije postala ključna za izvršenje pravde, kako u Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju, koji je okončao rad krajem 2017, tako i u nacionalnim sudovima za ratne zločine u zemljama regije, prenosi Tanjug.
“Glavni počinioci, uključujući političke i vojne čelnike, prvi put od Drugog svjetskog rata odgovarali su pred međunarodnim pravosuđem. Preživjele žrtve i traumatizovane zajednice u kojima su živjele dobile su priliku za obnovu. Zemlje regije bile su ohrabrene da se pridržavaju vladavine zakona i prihvate naslijeđe strašne prošlosti”, navodi se u obrazloženju.
U prvoj reakciji, Nataša Kandić je priznala kako je kandidaturom za Nobelovu nagradu “iznenađena i pomalo zbunjena”.
“Imajući u vidu kakva je situacija na polju tranzicione pravde, vrlo malo smo uradili u svim državama na području bivše Jugoslavije. Zato nam se predlog za Nobelovu nagradu čini nestvarno i nije u skladu sa onim dokle smo, posle svih tih ratova žrtava, posle 25 godina, stigli… Nismo se baš mnogo pomerili”, rekla je Kandić u izjavi za Tanjug.
Govor o zločinama
U obrazloženju se još navodi da je u Srbiji bilo previše onih koji su odbijali prihvatiti činjenice o počinjenim ratnim zločinima i demonizirali žrtve, dok je većina stanovništva šutjela, ali da je FHP, pod vodstvom Nataše Kandić, javno govorio o zločinima.
Dodaje se da Kandić danas ostaje inspiracija za nove generacije mladih profesionalaca koji vode FHP.
“Ne možemo zamisliti da ijedna osoba i organizacija na zapadnom Balkanu više zaslužuju Nobelovu nagradu za mir od Nataše Kandić i FHP-a i sigurni smo da bi takvo priznanje doprinijelo miru i pomirenju u toj i drugim regijama u svijetu koji se suočavaju sa sličnim problemima”, navodi se u obrazloženju.
Rok za podnošenje kandidatura za Nobelove nagrade istekao je 31. januara u ponoć.
Kandidate mogu predlagati članovi nacionalnih skupština i vlada suverenih država, članovi Međunarodnog suda pravde u Hagu, univerzitetski profesori, dobitnici ranijih Nobelovih nagrada za mir i članovi upravnih odbora organizacija koje su dobile nagradu kao i sadašnji i bivši članovi Norveškog Nobelovog komiteta.
Izuzetni uspjesi
Nobelova nagrada za mir dodjeljuje se svake godine pojedincima ili grupama čiji su uspjesi izuzetni. To uključuje izvanredna istraživanja, nove tehnike i tehnologije ili značajan doprinos društvu. Pri samom spomenu Nobelove nagrade u glavi većine ljudi stvara se slika univerzalnih genijalaca i briljantnih pojedinaca koji su je dobili.
Nobelova nagrada nosi ime po Alfredu Nobelu, švedskom industrijalcu i izumitelju dinamita. Nobel je 1895. u švedsko-norveškom klubu u Parizu obznanio ideju o osnivanju fonda iz kojeg bi se dodjeljivale nagrade najzaslužnijima.
Prva svečanost dodjele Nobelovih nagrada za književnost, fiziku, hemiju i medicinu održana je na Kraljevskoj muzičkoj akademiji u Stockholmu 1901. Od iduće godine nagrade formalno dodjeljuje švedski kralj.
Nagrada za mir dodjeljuje se u norveškoj metropoli Oslu jer su početkom 20. stoljeća, kad je dodjeljivanje počelo, te dvije države bile unutar jedne države, Unije Švedske i Norveške.
Nobelova nagrada finansijski je utemeljena, a iznos je nešto veći od milion eura.
