Na posljednjim kosovskim izborima su se izdešavale brojne i raznovrsne nepravilnosti a što su konstatirali svi faktori, počevši od domaćih i međunarodnih posmatrača, stranaka sudionica na izborima, razni medijski prilozi, a i na sudu su konstatirani teški prekršaji koji su značajno utjecali i na same finalne rezultate.
Izborno pitanje na Kosovu je pravno vrlo nedorečeno, i zato je formirana parlamentarna Komisija za izbornu reformu koja aktivno radi po tom pitanju, no zbog kašnjenja konkretnih rezultata postoji vjerovatnoća da se na Kosovu u jesen ipak sprovedu samo lokalni izbori.
No, ni ovdašnji civilni sektor ne stoji skrštenih ruku. Pod upravljačkom palicom Demokracije za Razvoj, a pokroviteljstvom USAID-a, tridesetak najeminentnijih nevladinih udruga, uključivši i BKZ s Kosova, je sredinom protekle godine formiralo blok Forum “Reforma” koji se bavi tim nedostacima izbornog sistema na Kosovu. Forum “Reforma” je nedavno oštro reagirao i na neke “marifetluke” vladajućih stranaka koje su pokušale praviti kafanske dogovore o izbornoj “reformi” a što je spriječeno upravo brzim i energičnim animiranjem kritičke javnosti.
Bazirajući se na uvodne činjenice, spomenuta alijansa nevladinih udruga nakon studioznog rada insistira na osnovnim principima transparentnosti, sveobuhvaćenosti i decidne zakonske jasnoće, a također ustrajava na tome da izborne liste budu otvorene, i po modelu jedan glasač – jedan glas (bez dodatnih + 4 preferirajuća glasa za ostale kandidate), kao i da se cenzus ulaska sa 5 posto spusti na 3 posto te da isti ne važi i za neovisne kandidate. Preporučuje se i da se Kosovo podijeli u 7 izbornih zona a pritom sačuva proporcionalni sistem sa spolnom kvotom, ali i da se iz toga višezonskog modela izuzmu manjine kako im se nebi osipali glasovi. Naravno, traži se pročišćavanje i ažuriranje glasačkih listi kao i ukidanje uslovnog glasanja jer su ti mehanizmi uglavnom bili poluge manipuliranja i krađe glasova od vladajućih stranaka.
Što se pak tiče organa za menadžiranje izborima preporučeno je da Centralna izborna komisija (CIK) bude izbalansiranog članstva vlasti i opozicije a da na čelu kao predsjedavajući bude neko nepsristrasan, npr. iz vrhovnog suda, a kako bi se očuvala objektivnost i spriječilo preglasavanje. CIK-u se osporava i nadlježnost zakonodavnog uređivanja izbora osim uredbi koje su tehničke prirode. Predlaže se da sekretarijat CIK-a bude apolitičan i profesionalan sa visokim stručnim kapacitetima te dostatnim iskustvom a da na čelu bude lice izabrano po zakonu za civilne službenike.
Ističe se da lista glasača mora biti tačna a to se treba uraditi u suradnji CIK-a sa Ministarstvom unutarnjih poslova / Agencijom civilnog registra i Uredom civilnog stanja, a kako bi se otklonila imena preminulih, korigovale adrese glasača te preciznije odredili glasački centri, kao i da potom građani dobiju više vremena za provjeru i utvrđivanje bitnih podataka na puno ranije objavljenim listama glasača do 3 sedmice pred izbore. Dakako, iziskuje se izrada posebne liste za glasače dijaspore kako ne bi bilo uobičajene zlouporabe tih spiskova. Da se racionalno pojednostavi informiranje glasača i smanji kosto istog a i da predizborna kampanja bude kraća uz jasnija pravila o načinu sprovođenja kampanje, te da se jasno preciziraju prostori za lijepljenje plakata i drugih vizuelnih propagandnih sredstava.
Za glasačke centre se od Foruma “Reforma” traži da ne budu menadžirani direktorima škola koji su politički influirani, a i sugerira se izvrnuto postavljanje glasačkog paravana kako se bi spriječilo manipuliranje fotografiranja glasačkog listića i primjene takozvanog “bugarskog voza” itd. Naravno, ističe se u prijedlogu da za obezbjeđivanje dobrog izbornog procesa jamac je i dobra pripremljenost osoblja glasačkog odbora čije dužnosti bi se jasnije definirale te da se zakonski odredi broj članova a ne da CIK određuje minimalni broj a što nerijetko prouzroči manjkavost a time poteškoće i nepravilnosti u glasačkom procesu. Apostrofirano je da prisutnost više od jednog posmatrača na monitoriranju glasanja predstavlja smetnju i povećava potencijanu mogućnost za zlouporabe, a sugerira se i pozicioniranje posmatrača iza članova biračkog odbora zbog sveobuhvatnijeg pregleda te neometanja samog glasačkog procesa.
Kao preventivni mehanizam za tačnost rezultata se preporučuje kompletno i uredno prebrojavanje glasova političkih subjekata i pojedinačno svakog kandidata na glasačkom mjestu a njihovo javno, pregledno, kompletno i brzo objavljivanje konačnih rezultata otklanja mogućnost manipuliranja a i sumnji u kompletan fer izborni proces. A traži se lična i kolektivna odgovornost za izborne zlouporabe delegiranog prekršitelja pravila kao i političkog subjekta koji ga je nominirao jer se tako uspostavlja vidno poboljšana željena disciplina, red i korektnost a što će drastično povećati povjerenje u ove mehanizme odlučivanja kao i ojačati legitimitet zastupnika.
Osnovni motiv kojim se Forum “Reforma” rukovodio je bilo to da se ovim mehanizmom ostvari legitimitet fer-izbora, otkloni mogućnost primjene modela zatvorenih listi kao nedemokratskog, te poboljša regionalna zastupljenost predstavnika kao i povećanje njihove odgovornosti prema svojim glasačima i izbornoj bazi koja delegira a i isticanje značaja glasača a čiji se interesi (ne)zastupaju. A gore navedene postulate će BKZ za Kosovo, BSK, Udruženje Bošnjaka “Oaza” i drugi ovdašnji bošnjački kako čimbenici civilnog sektora tako i oni politički, u skorije vrijeme predstaviti javnosti i prodiskutirati bitne pojedinosti, a potom svoje interesne stavove jasnije definirat i obznanit te tako kreativno i odlučno utjecati da se očuvaju i unaprijede postojeće realne pozicije i interesi kosovskih Bošnjaka i po tom pitanju.
Sahit Kandić
