Najmanje strahuju Australija i Britanija, gdje 16, odnosno 15 posto stanovnika, strahuje od mučenja. ‘Iako su vlade zakonom zabranile tu neljudsku praksu… mnoge od njih provode mučenja ili ga olakšavaju u praksi’, navodi Amnesty u novom izvješću.
Čak 44 posto ispitanika strahuje da bi bili izloženi torturi u svojim zemljama u slučaju hapšenja. Četiri od pet ispitanika žele jasne zakone za sprječavanje torture, a 60 posto podržava ideju da mučenje nije opravdano ni u kojim okolnostima. Međutim, većina ispitanih u Kini i Indiji smatra da bi ponekad tortura mogla biti opravdana.
Amnesty navodi da je 155 zemalja ratificiralo Konvenciju protiv mučenja, pokrenutu prije 30 godina, ali da mnoge vlade i dalje ne ispunjavaju preuzete obaveze. ‘Tri desetljeća od Konvencije i više od 65 godina od Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, mučenje ne samo da je živo, nego cvate’, upozorava Amnesty u izvješću ‘Mučenje u 2014. – 30 godina prekršenih obećanja’.
Organizacija navodi da je dobila podatke o torturi u više od 140 zemalja, a izvješće daje primjere od Nigerije do Meksika i Ukrajine. Osumnjičeni pripadnici islamističkih grupa u najvećoj su opasnosti da budu mučeni u zemljama središnje Azije i Rusije, kaže AI. Organizacija navodi i da je proteklih godina Ukrajina bila ‘najgori prijestupnik’ među bivšim sovjetskim republikama.
Što se tiče Afrike, ondje tortura ‘buja’, a samo je 10 od 55 zemlja tog kontinenta usvojilo zakone kojima se ona kažnjava. ‘Afričke vlade još moraju priznati da imaju problem, a tek ga onda početi rješavati’, ističe Amnesty. Amnesty najavljuje da će u idućem razdoblju njegov angažman biti posebno usmjeren na pet zemalja u kojima je mučenje učestalo – Meksiko, Filipine, Maroko sa Zapadnom Saharom, Nigeriju i Uzbekistan.
Organizacija je pozvala države da prekinu zlostavljanje, da pritvorenima omoguće medicinsku i pravnu pomoć i provedu bolji nadzor zatvora. Također pozivaju vlasti da prekinu politiku nekažnjavanja torture i neovisno istraže slučajeva mučenja. ‘Prije 30 godina AI je vodio svjetsku kampanju protiv zlostavljanja koja je rezultirala Konvencijom UN-a. Otad je ostvaren velik napredak, ali je obeshrabrujuće to što je i danas potrebna svjetska kampanja kako bismo osigurali da će ta obećanja biti ispunjena’, zaključio je Salil Shetty, glavni sekretar Amnesty Internationala.
