Razlog je što su balkanske zemlje proglašene sigurnima od političkog progona i što se većinom radi o ekonomskim, odnosno socijalnim useljenicima.
Gube drugu priliku
“Gotovo svi oni, uz rješenje o odbijanju azila, dobit će i obavijest o zabrani ponovnog ulaska i boravka u Njemačkoj”, kazao je Schmidt. Samo 0,1 do 0,2 posto podnositelja zahtjeva s Balkana ima uporište za traženje azila, kažu u BAMF-u. Dakle, od 94.000 podnesenih zahtjeva odobrit će ih se najviše 170.
“I podnositelji zahtjeva iz Gruzije ili Tunisa mogu očekivati zabranu ponovnog ulaska u Njemačku”, najavljuje Schmidt.
“Ovime želimo poslati jasan signal svim ljudima u tim zemljama”, kazao je Schmidt. Pozadina ovih mjera reforma je njemačkog zakona o boravku. Samo onima dobro integriranima i onima koji imaju dozvolu boravka dopušteno je da ostanu dulje u Njemačkoj. S druge pak strane, onima koji nemaju uvjete za boravišnu dozvolu ubrzat će se povratak u njihove domovine. Stranac koji je protjeran ili deportiran neće moći ponovno ući u Njemačku pet godina.
“Mi šaljemo opipljivi znak ljudima u tim zemljama: ako krenete u postupak dobivanja azila, onda najvjerovatnije nećete dobiti drugu priliku za legalan dolazak u našu zemlju”, poručio je Schmidt tumačeći novi propis o pravu boravka koji se primjenjuje od 1. augusta. Prema BAMF-u, od svih azilanata s Balkana čak njih 85 posto traži svoju sreću u Njemačkoj.
“Imamo porodice s Balkana koje četvrti put traže zaštitu u Njemačkoj”, kazao je Manfred Schmidt.Pada rekord iz 1993.Predsjednik Saveznog ureda za migracije i izbjeglice najavljuje i ukidanje financijske potpore azilantima:
“Tražiteljima azila treba ukinuti mjesečni džeparac od 143 eura” najavljuje Schmidt. U Njemačkoj je u prvoj polovici ove godine podneseno 160.000 zahtjeva za azil, od čega je polovica s Balkana (Kosova, Albanije, Makedonije, Srbije, Crne Gore i BiH). Berlin očekuje da će do kraja godine broj zahtjeva za azil dostići broj od 450.000, čime će se srušiti rekord iz 1993. godine, kada je 405.000 ljudi tražilo azil u Njemačkoj, tokom srpske agresije na Hrvatsku i BiH, prenosi Večernji.hr.
