Od 168 država koliko je obuhvaćeno izvještajem, najkorumpiranije zemlje su Sjeverna Koreja i Somalija.
U izvještaju se između ostalog navodi da korupcija i dalje predstavlja veliki izazov za zemlje na Balkanu i da je u korak prati i politička represija.
Međutim, u poređenju sa 2014. godinom, balkanske zemlje zabilježile su izvjesni pad na indeksu percepcije korupcije. U borbi protiv ovog problema najviše je napredovala Crna Gora i to za 15 mjesta (2014. bila je na 76. mjestu), zatim Hrvatska za 11 mjesta (2014. – 61.), Srbija za sedam (2014. – 78. mjesto).
Za četiri mjesta u borbi protiv korupcije napredovala je BiH (2014. – 80 mjesto) i Kosovo za sedam (2014. – 110 mjesto).
Najmanje korumpirane zemlje su Finska, Švedska, Novi Zeland, Holandija, Norveška, Švajcarska, Singapur, Kanda, Njemačka, Velika Britanija.
S druge strane, zemlje sa visokom korupcijom su Haiti, Venecuela, Irak, Libija, Angola, Južni Sudan, Sudan, Avganistan.
U posljedne četiri godine veliki pad zabilježile su Libija, Australija, Brazil, Španija i Turska, dok su izvjestan napredak u borbi protiv korupcije ostvarile Grčka, Senegal i Velika Britanija.
Korupcija se mjeri pokazateljima kao što su sloboda medija, transparentnost javne potrošnje, koncentracija vlasti, zatim da li je pravosuđe nezavisno i pravi li razliku između bogatih i siromašnih.
Dalje se navodi da korupciju podstiču rat, slaba vlada i javne institucije prije svega policija i pravosuđe, mito i njegovo nekažnjavanje.
U izvještaju senavodi da je jedan od načina borbe protiv korupcije otvorenija vlada u kojoj su političari odgovorni javnom mnjenju za svoje postupke.
Indeks percepcije korupcije baziran je na mišljenjima eksperata koji se bave proučavanjem ovog problema.
