Ovo je jedan od glavnih ciljeva turske spoljne politike opisanih u knjizi “Strategijska dubina” čiji je autor ministar inostranih poslova Turske Ahmet Davutoglu. Prema pisanju lista “Preporod”, zvaničnog glasila Islamske zajednice u BiH, knjiga je svojevrsni manifest turske spoljne politike. Mnogi od tih ciljeva već su realizovani ili su u fazi ostvarenja, jer je Turska posljednjih godina u velikoj mjeri pojačala svoj uticaj na Balkanu.
BOŠNJACI I ALBANCI TURSKI OSLONAC
– BiH je i dalje u poziciji “produžene ruke” preko koje se Turska u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu pruža do Srednje Evrope, a Albanija predstavlja barometar turske politike na Balkanu. Nemoguće je da Turska posjeduje bilo kakav trajniji uticaj na Balkanu ukoliko ne podrži stabilizaciju i bezbjednost Albanije na tom području – napisao je Davutoglu.
Prema njegovoj ocjeni najvažniji dobici za Tursku, u okviru balansa na Balkanu, sastoje se u tome da su Albanci i Bošnjaci u posthladnoratovskom periodu u svojim zemljama formirali političku konstelaciju koja je bliska njihovoj kulturnoj prošlosti. U konjukturi u kojoj Albanci i Bošnjaci ne bi imali stabilnost i uticaj na Balkanu, navodi Davutoglu, nemoguće je da Turska bude sigurna i spokojna u istočnoj Trakiji i Anadoliji.
– Budućnost Bošnjaka i Albanaca predstavlja balkanski ključ u pogledu geokulture i geopolitike. Najvažnija nepromijenjena strateška prednost za Tursku na Balkanu ogleda se u tome što su društva, koja su ostala iza Osmanlija i svoju sudbinu vežu za regionalnu moć i uticaj Turske, ostala na svojim područjima u kojima nastoje jačati svoju sigurnost. Ovakvo stanje nije samo odgovornost i teret za Tursku, već istovremeno predstavlja najvažnije sredstvo za uspostavljanje zone uticaja na Balkanu – piše u knjizi “Strategijska dubina”.
Šef turske diplomatije navodi da linija koja se proteže od Bihaća, preko srednje i istočne Bosne, zatim Sandžaka, Kosova, Albanije, Makedonije, Kirdžalije do istočne i zapadne Trakije predstavlja, sa stanovišta geopolitike i geokulture Balkana, koridor od životne važnosti za Tursku i da su Srbi u ratu u BiH nastojali da prekinu komunikaciju upravo na toj liniji.
– Aktivnosti koje će Tursku učiniti jakom kako u konjukturi mira, tako i napetosti i krize su obezbjeđivanje unutrašnje sigurnosti grupacija koje žive na navedenoj liniji, očuvanje kulturnog blaga, jačanje ekonomske i socijalne infrastrukture, te jačanje trajne komunikacije između grupacija na tom području. U suprotnom, demografsko rješenje i čišćenje tog područja rezultiraće, u velikoj mjeri, umanjenjem turskog uticaja na Balkanu – piše Davutoglu.
UTICAЈ NJEMAČKE I RUSIЈE
Kao prepreku za ostvarivanje definisanih ciljeva turski šef diplomatije navodi reafirmisanje antiosmanskog i antiturskog imidža na Balkanu u čemu prednjače Srbi i Grci.
– Odbacivanje političke kulture i ustanova naslijeđenih od Osmanlija stvara težak položaj s aspekta politike na Balkanu. Svako zna za našu istorijsku i emotivnu bliskost sa Bošnjacima i Albancima, međutim, za takvo nešto ne postoje legalna međunarodna sredstva. Unutrašnji stav koji u islamskom kulturnom razvoju vidi opasnost stvara prepreku u odbrani očuvanja tog identiteta na Kosovu i u BiH jer Srbi faktore koji im se suprotstavljaju na oba ta područja, prikazuju kao predstavnike islamskog fundamentalizma. Negativna propaganda protiv Alije Izetbegovića predstavlja primjer za to – piše Davutoglu.
Turski ministar inostranih poslova sa žaljenjem konstatuje da Turska nema snagu uticaja kojom bi mogla parirati Njemačkoj i Rusiji u njihovim nastojanjima da zaštite svoje zone uticaja na Balkanu.
– Zbog toga se balkanska kriza skoro pa pretvorila u pokret za čišćenje islama i osmanskog identiteta na tom području. Posljednja kriza u Bosni i na Kosovu to otvoreno potvrđuje – navodi Davutoglu.
Zbog konstelacije tih odnosa Davutoglu kao ključni faktor ističe okretanje Turske prema realizaciji regionalnih ciljeva koji se poklapaju sa ciljevima SAD, ali bez konfrontacije i prekidanja diplomatskih odnosa sa Njemačkom i Rusijom.
– SAD svoj uticaj na tom području moraju osloniti na faktore koji su ostali izvan njemačke i slovenske zone uticaja. SAD koje su uvidjele da su Mađari, Hrvati i Sloveni na političkoj ravni naklonjeni Njemačkoj, Srbi Rusiji, a Bugari, Rumuni i Grci, u konjukturalnom smislu, objema stranama, htjeli – ne htjeli, nastojaće na sceni održavati bošnjački i albanski elemenat kao aktere balansa u regiji – napisao je Davutoglu.
Knjiga “Strategijska dubina” prvi put je objavljena 2001. godine i do danas je doživjela 73 izdanja. Predstavlja svojevrsni manifest turske spoljne politike za sadašnjost i budućnost. Poslije analize posthladnoratovskog perioda i uticaja tog procesa na područje Balkana, autor se, u poglavlju naslovljenom “Strateška transformacija i Balkan” osvrće na osnovne principe turske spoljne politike na Balkanu.
