Naselje Bošnjačka mahala je sa aspekta bezbjednosti jedno od nesigurnijih mjesta u Mitrovici, s obzirom na relativno učestale incidente koji se dešavaju u tom djelu grada. Upravo zbog toga, nakon završetka rata na Kosovu 1999. godine, Bošnjačkoj mahali je dodjeljen status zaštićene zone o čijoj bezbjednosti su do 2008. godine brinuli isključivo pripadnici KFOR-a.
U razgovoru za radio Slobodna Evropa predstavnik Bošnjaka i odbornik u Skupštini opštine ( SO) sjeverna Mitrovica Nedžad Ugljanin kaže da su ljudska prava Bošnjaka u Mitrovici i dalje ugrožena. On ističe da nezaposlenost, teška socijalno – ekonomska situacija ali i nebriga institucija u kojima nema odgovarajuće zastupljenosti Bošnjaka, predstavljaju tri elementarna problema sa kojima se pripadnici ove zajednice svakodnevno suočavaju.
“Imamo dosta kuća koje su tokom rata zapaljene, a još nisu obnovljene i izrađene, imamo džamiju koja je tokom rata zapaljena, imamo institucionalnih problema i nezastupljenost Bošnjaka u tim institucijama. Takođe, moram da se osvrnem i na Briselski sporazum. Mislim da se previše važnosti daje većinski srpskom i albanskom stanovništvu i veoma je žalosno što su ostale zajednice isključene iz tog procesa. Mi se nadamo da ćemo u predstojećem periodu biti uključeni u taj proces u okviru radnih grupa, sa jedinim ciljem – a to je zaštita naših prava koja su uostalom zagarantovana Ustavom Kosova. Naše zahtjeve ćemo uskoro uputiti svim relevantnim stranama u pregovorima. Ukoliko naši zahtjevi budu odbijeni, bojim se da nećemo učetvovati u daljoj implementaciji Briselskog sporazuma”, kazao je Ugljanin.
Govoreći o situaciji u sjevernoj Mitrovici, Ugljanin kaže da su sve zajednice prošle kroz period anarhije koja je i dalje prisutna.
“Opšte je poznata situacija, naročito na sjeveru Mitrovice, da je vladala anarhija. Mi smo i sada u jednoj tihoj anarhiji, jer smo prošli kroz jedan veoma težak period, zajedno sa svim ostalim zajednicama. Moramo raditi na poboljšanju položaja, kako naše zajednice, tako i svih ostalih zajednica. Moramo biti tolerantniji i u tom smjeru zajedničkim snagama težiti ka suzzivotu svih zajednica u Mitrovici. Ipak, moram da naglasim da najmanju krivicu i odgovornost za sva dešavanja i incidente koji su se dešavali u ovom djelu Kosova snose pripadnici moje i ostalih manjinskih zajednica. Vidite i sami da je Mitrovica i dalje podjeljen grad, a Bošnjaci žive i u južnoj i sjevernoj Mitrovici. Nikako nije bilo lako, niti je to tako danas, balansirati između srpske i albanske zajednice i sačuvati mir u ionako krhkoj bezbjednosnoj situaciji u samom gradu. Istakao bih, da cjelokupna bezbjednosna situacija u Mitrovici, koliko god se mi trudili da utičemo na to, ipak zavisi od pomirenja većinskog albanskog i srpskog stanovništva“, objašnjava Ugljanin.
On smatra da postoji ogromna razlika u životu Bošnjaka u Mitrovici, nekada i sada.
“Ogromna je razlika, kao što sam napomenuo prošli smo kroz jedan veoma težak period, situacija je malo poboljšana, sada faktički krećemo od nule. Ne samo mi, od te nule moraće da krenu sve ostale zajednice i raditi na uspostavljanju zakonodavne vlasti u Sjevernoj Mitrovici, jer mi toga nemamo ni danas“, naglasio je odbornik u SO Sjeverna Mitrovica.
Učešćem na proteklim izborima, Bošnjaci su dobili svog predstavnika u lokalnom parlamentu, a Nedžad Ugljanin očekuje da će se na taj način i poboljšati položaj bošnjačke zajednice.
“Kao što je poznato, mi smo se izborili za upotrebu bosanskog jezika, što je veoma važno za opstanak naše zajednice na ovim prostorima i radićemo na tome da u okviru institucija bude proporcionalna zastupljenost Bošnjaka. Radićemo i na emancipaciji bošnjačke zajednice u svim segmentima života, jer smatramo da zaostajemo za većinskom srpskom, pa i albanskom zajednicom“, zaključio je Ugljanin.
Inače, Bošnjaci su nekada činili pet odsto stanovništva na teritoriji cjelokupne Mitrovice, što znači da je na teritoriji grada živjelo oko 7.500 hiljada Bošnjaka. Danas u Mitrovici živi oko 1.500 Bošnjaka.
