Svijet je u utrci za pronalaskom pouzdane vakcine protiv Covida-19 – neočekivane pošasti 21. stoljeća, koja je do sada odnijela više od milion života, a skoro 35 miliona je oboljelo. Za sada. No, naučnici s njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu istražuju kako pomoći oboljelima, kako ih liječiti od koronavirusa, i to uz pomoć jedne “obične” ljekovite biljke – slatkog pelina, piše Deutsche Welle.
Imaju rezultate koji ulijevaju nadu za početak kliničkih ispitivanja. Kako je već pisao DW, istraživanja su iznenadila naučnike: ekstrakti slatkog pelina aktivni su protiv SARS-CoV-2. Listovi biljke slatkog pelina Artemisia annuae, uzgajani u Kentuckyju, u SAD-u, najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su kod ekstrakcije s čistim etanolom ili destiliranom vodom, ali i dodavanjem kafe.
Slatki pelin protiv korone?
Petra Mihića iz Ljubinja ta vijest nije posebno iznenadila. On već godinama jedini u BiH i na bioosnovi uzgaja upravo slatki pelin, višestruko ljekovitu biljku koja se decenijama upotrebljavala kao lijek protiv malarije, a u Hercegovini često raste i kao samonikla.
“Kada se u Hercegovini prije nekoliko godina masovno počelo saditi smilje, koje je, također, ljekovita biljka, ja sam želio učiniti nešto drukčije. Čitao sam da se u kineskoj tradiciji posebno cijenio pelin u liječenju kancerogenih oboljenja i godinama istražujem kako postići najbolju kvalitetu u najboljim uvjetima uzgajanja ove specifične biljke. I tako je počela moja avantura sa organskim uzgajanjem slatkog pelina”, kaže Petar Mihić za Deutsche Welle.
Ipak, koliko fitoterapija, liječenje ljekovitim biljkama, ima podršku i u “službenoj” medicini?
Medicina priznaje ljekovitost
Dr. med. spec Andrea Jurić za DW kaže da su se sa mogućim pozitivnim učincima slatkog pelina u liječenju Covida-19 ljekariv upoznali tokom pandemije.
“U habitusu naroda koji žive na području Hercegovine je traženje lijeka u pripravcima biljnog porijekla kojima je Hercegovina jako bogata. Upoznata sam s činjenicom da su ljudi s ovih prostora konzumirali čaj od slatkog pelina te prijavljivali pozitivne učinke u svim fazama infekcije Covid-19. Smatram da bi bilo veoma korisno provesti dodatne kliničke prospektivne studije po ovom pitanju”, kaže ova epidemiologinja za DW.
Prof. dr. Jasenko Karamehić, internist imunolog, jedan od vodećih u BiH i s bogatim iskustvom rada u medicinskim centrima diljem svijeta, kaže da “sve ima itekako smisla”.
Specifično nespecifično djelovanje
“I to zato jer slatki pelin djeluje na malariju, a antimalarici, lijekovi kao klorokin, cidrofloroksin itd., spadaju u grupu lijekova koji imaju određenu specifično-nespecifičnu aktivnost, kao ramdesivir ili neki drugi retroviralni, antivirusni lijekovi protiv primjerice, AIDS-a itd., i na Covid-19.”, kaže prof. dr. Karamehić za DW.
On podsjeća da se dio ove biljke u Aziji upotrebljava u liječenju malarije te da već godinama stanovništvo koristi njezina ljekovita svojstva.
“I tu je ta konekcija. Meni, kao imunofarmakologu, to je još lakše shvatiti i vidi se da svi lijekovi koji djeluju na uzročnika malarije, djeluju uspješno i na Covid-19. Da se razumijemo, nije to specifični lijek, ali jest specifično-nespecifični – znači ima određen učinak”, zaključuje prof. dr. Karamehić.
Trebamo najbolje, a ne vakcinu sa prefiksom
Dok slatki pelin, prema stavovima naučnika, potvrđuje značaj u liječenju oboljelih od Covida-19, svijet očajno čeka učinkovitu vakcinu. Prema ovom bh. naučniku, ona mora bi najbolja i bez “prefiksa”.
“Rekao sam da trebamo uzeti najbolje cjepivo. Najučinkovitije, s najmanje neželjenih posljedica i bez prefiksa `rusko´, `kinesko`, `američko`, `britansko`, `tursko`… Što se mene osobno tiče, a radio sam diljem svijeta, osobno najviše nade polažem na britansko cjepivo s Oxforda. To je europsko cjepivo, ispitano dominantno na Europljanima, koji zemljopisno žive ‘pod istim krovom’, vrlo sličnom klimom i ono bi nam najbolje odgovaralo”, smatra prof. dr. Karamehić.
