Sve više djece, iz godinu u godinu, ima problema sa deformacijama vezanim za lokomotorni sistem i gojaznost, pokazali su sistematski pregledi u Banjaluci.
Zora Kremenović, prim. dr spec. porodične medicine Doma zdravlja u Banjaluci, kaže da su najučestaliji problemi loše držanje tijela, deformacija kičmenog stuba, skolioza, kifoza, deformacija stopala, deformacija grudnog koša, smetnje vida i karijes.
“Bitno je da djeca u periodu rasta i razvoja održavaju pravilan položaj tijela jer je to onda pretpstavka da će se i kičma pravilno razvijati i da ćemo imati uspravan položaj, a ne pogrbljen”, ističe Kremenovićeva. Prema njenim riječima, takvi problemi su postojali i ranije kod djece, ali se u posljednje vrijeme uočava njihov porast.
“Djeca nepravilno sjede, kako u školi tako i kod kuće, uz to dugo borave za računarom i nekontrolisano koriste mobilne telefone i tablete, te se ne bave nikakvom fizičkom aktivnošću”, upozorava Kremenovićeva. Ona dodaje da je fizička aktivnost jedan od važnijih faktora za pravilan razvoj, ali i pravilna ishrana bez ugljenih hidrata i brze hrane.
“Prilikom pregleda učenika uočili smo da su i školske klupe veliki problem jer nisu adekvatne za sve učenike i nisu u srazmjeri s uzrastom, pa tako učenici viših razreda sjede za klupom koja je predviđena za učenike nižih razreda”, naglašava Kremenovićeva. Ona tvrdi da su ravna stopala još jedan od problema koji je prisutan kod velikog broja, a da bi se stopala razvijala pravilno potrebno je da se hoda bos po neravnoj čvrstoj podlozi.
“Današnji trendovi, koji podrazumijevaju obuću poput tenisica koje uopšte nemaju đonove, patika koje imaju mekan đon, baletanke i japanke, su neki od faktora koji povećavaju ovaj problem”, kazala je ona te naglasila da je i ekonomski aspekt odgovoran zašto se sve više nosi nekvalitetna obuća.
Kako kaže Kremenovićeva, smetnje vida se javljaju zbog nekontrolisanog provođenja vremena za laptopom, računarom i mobilnim telefonom, koji, osim što šteti vidu, ima i određeni stepen zračenja. “I karijes je više prisutan kod mlađe djece, a manje je prisutan kod odraslih učenika u višim razredima, jer je kod njih već formirana svijest o održavanju oralnom zdravlju”, navodi ona. Sistemtski pregled je bitan jer je on prevencija da bi se na vrijeme uočilo da je prisutan problem kako bi se djeca javila fizijatru, jer sva ta korekcija kroz fizikalne vježbe doprinosi da se kičma dovede u normalno stanje. Kako kaže, problem gojaznosti je takođe znatno povećan.
“Kada je u pitanju ovaj problem, ima određen broj djece koja su pothranjena, ali je to neki mali broj, ali neadekvatna uhranjenost u smislu prekomjerne tjelesne težine je zabilježena u značajnijem broju. Nije još alarmantno, ali mislim da treba već i u toj situaciji predzimati neke korake da to ne doživi ekspanziju”, kaže dr Kremenović te dodaje da je pozadina ovog problema ista kao i kod svih ostalih problema, a to su manjak aktivnosti i nepravilna ishrana. Dijana Ožegović, portparol Doma zdravlja Banjaluka, navodi da je u školskoj 2015/2016. urađeno sistematskih pregleda za ukupno 4.872 djece.
