Naime, Svjetska zdravstvena organizacija objavila je podatke prema kojima BiH ima najsmrtonosnije ceste na Balkanu.
BiH prednjači među zemljama Balkana, pa i Europe po broju poginulih u prometu. Godišnja stopa smrtnosti na putovima u Bosni i Hercegovini je skoro četiri puta veća od godišnje stope, na primjer, u Njemačkoj.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije godišnja stopa smrtnosti u Bosni i Hercegovini je 15 osoba na 100 tisuća stanovnika. U Crnoj Gori stopa smrtnosti je 11 osoba, a Hrvatskoj godišnje na putovima pogine 10 osoba na 100 tisuća stanovnika.
“Kao vozač idem dva puta sedmično u Njemačku. Samim ulaskom u Hrvatsko, tj. u Europsku uniju sigurnost prometa je na visokom nivou, za razliku od naših cesta i našeg prometa. Kultura je mnogo više izražena nego kod nas, sudionici u prometu su korektni. U BiH je to malo drugačije. Vozači su nervozni, ceste su oštećene, nema adekvatne signalizacije. Na mjestima gdje su u tijeku radovi na putu nema upozorenja za vozače. Zbog toga se dešavaju nezgode”, objašnjava za Radio Slobodna Europa Sead Smajić, vozač redovne linije Dortmund – Sarajevo.
Osim što su bh. putevi loše i neusporedivi s onim iz europskih zemalja, i ljudski faktor tu ima veliku ulogu. Ljudi ne paze dovoljno, ne poštuju prometna pravila, voze u alkoholiziranom stanju. U udesima sve češće živote gube pješaci. Ovi podaci alarmantni, i trebaju zabrinuti cijelu društvenu zajednicu upozorava Irfan Nefić, glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Županije Sarajevo, gdje je u prvih devet mjeseci ove godine bilo 7 953 prometnih nezgoda.
Nekada za udes nisu odgovorni ni vozači, ni pješaci, često je to neadekvatna prometna signalizacija, ali i niz drugih faktora, objašnjava profesor na Fakultetu za promet i komunikacije u Sarajevu Osman Lindov, koji govori da se mora shvatiti da promet odnosi živote, piše Radio Slobodna Europa.
Ovaj problem nije od jučer, jer se u sigurnost u prometu u BIH ulože veoma malo.
“Mislim da se i lokalne zajednice bave vrlo malo ovim problemom, a da ne govorim koliko država, odnosno Ministarstvo transporta na državnom nivou, koje bi trebalo biti pokretač, radi na tom pitanju. Ne rade gotovo ništa, a oni ne poštuju ni zakone koji donose. Sigurnosti u prometu bi se trebalo pristupati u koordinaciji s entiteskim ministarstvima i lokalnom zajednicom, formiranjem vijeća i odjeljenja koja bi se ozbiljnije bavila ovim problemom.
Tada bismo znali jesu li problem oštećene ceste, stara i tehnički neispravna vozila, ili su problem sudionici u prometu. Za rješavanje ovog problema, BiH bi trebala napraviti strategije i planove”, upozorava Osman Lindov, prenosi “Bljesak“.
Takvi koraci su trebali biti napravljeni davno, kako u BiH, poput nekih afričkih zemalja, vijesti o poginulima u prometnim nesrećama ne bi svakodnevno punile novinske stupce u rubrici crne kronike.
