EU-misija EULEX na Kosova je trebala završiti 15.6.2014. No, vlada u Prištini je već pripremila izlaznu strategiju, o kojoj će se uskoro glasati u parlamentu. Povod za “nestrpljivost” je hapšenje pripadnika UÇK.
U srpnju je kosovski parlament usvojio rezoluciju i zadužio vladu za pripremanje izlazne strategije Misije vladavine prava Europske unije (EULEX). Povod za ovu odluku je uhićenje pet bivših zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova (UÇK) u svibnju ove godine. Oni se terete za ratne zločine tijekom rata na Kosovu. Među uhićenima su Sylejman Selimi, bivši zapovjednik UÇK-a i ambasador Kosova u Albaniji, kao i Sami Lushtaku, gradonačelnik Skenderaja i saveznik premijera Hashim Thaçia.
Rezoluciju je inicirao Kurtan Kajtazi, zastupnik vladajuće Demokratske stranke Kosova (PDK). U parlamentu je rekao da EULEX pokušava “baciti ljagu na rat za oslobođenje Kosovara”, jer su “ratne zločine na Kosovu počinili srpske snage, a ne UÇK.” Strategija za izlazak bi početkom rujna trebala biti izglasana u parlamentu, ali je već sada gotova, kaže Driton Lajqi, savjetnik kosovskog ministra pravosuđa u razgovoru za Deutsche Welle. “Iako je još od ljeta 2012. sve slabija prisutnost EULEX-a na Kosovu, potrebne su daljnje hitne modifikacije uloge EU-misije”, kaže Lajqi. Prijedlog vlade je da se nadležnosti EULEX-a prebace na kosovske institucije.
Kritike EU-misije
EULEX je najveća misija Europske unije i od uspostavljanja u 2009. do danas je koštala više stotina milijuna eura. Godišnji budžet za 2013. iznosi 111 milijuna eura, a zaposleno je 2.250 stranih i kosovskih radnika. EU-misija ima dva glavna odjela: Izvršni odjel i Odjel za podržavanje izgradnje pravnih institucija. Izvršni odjel istražuje i odlučuje u slučajevima ratnih zločina, korupcije i organiziranog kriminala, dok Odjel za izgradnji nadzire i savjetuje pravosuđe, policiju i granične službenike. Početkom ove godine predsjedavanje misijom preuzeo je njemački diplomat Bernd Borchardt.
Prethodnih godina se rad EU-misije na Kosovu snažno kritizirao zbog manjka učinkovitosti, razbacivanja novca i navodne selektivne pravednosti. No, od početka misije su uhićeni deseci kosovskih političara i administrativnih djelatnika s optužbama za ratne zločine i korupciju. Do sada je bilo više od 40 osuda. Mnoga suđenja još nisu završena, a mnogi ne vjeruju da će kosovske institucije konsekventno provoditi istrage ratnih zločina protiv Srba, Roma i drugih manjina na Kosovu.
Sredstvo za pritisak
Jedan od najvažnijih zadataka EU-misije je da sprovede dogovore između Kosova i Srbije koji se postignu u Bruxellesu. Beograd upozorava da bi odustanje od EU-misije ugrozio cijeli dijalog i da se nijedan od dogovora ne bi mogao provesti. Ivan Đurić, savjetnik srbijanskog predsjednika, smatra da je kosovska strategija za izlaz “apsurdna”, jer status Kosova još uvijek nije riješen, a time ne postoji osnov za samostalnost policije i sudstva.
Za glasnogovornika EULEX-a je jasno da ova misija, kad-tad, mora napustiti Kosovo. “Ali ne želimo ostavljati slabe institucije, koje će i dalje biti pod utjecajem politike i koje se neće moći boriti protiv korupcije i organiziranog kriminala.”
EULEX-misija se zapravo može prekinuti samo sporazumom između Bruxellesa i Prištine. No, EU upravlja mnogim mehanizmima, koji vrše pritisak na Prištinu: bez potpore Bruxellesa teško da će doći do liberalizacije viznog režima ili integracije u međunarodne organizacije kao što su EU, NATO ili UN.
