Svaki djelić ljudskog organizma nalazi se pod uticajem hormona, čije vrlo male doze upravljaju našim raspoloženjem, ponašanjem i funkcijom pojedinih organa.
Ako se taj složeni sistem “pokvari”, posljedice mogu biti izražene u obliku blažih ili težih zdravstvenih smetnji.
Zato treba da znate kako da prepoznate poremećaj u radu žlijezda – kroz koje simptome se manifestuju i kakve su posljedice uslijed nepravilnog rada, kao i čemu koja žlijezda služi.
Hipofiza
Ova žlijezda nalazi se na osnovi lobanje u mozgu. Hipofiza nadzire i upravlja radom većine žlijezda u cijelom tijelu i lučenjem najvažnijih hormona. Hipofiza proizvodi hormon rasta, koji podstiče rast tijela djelujući na sve ćelije u organizmu, hormon stimulacije folikula FSH i luteinizacijski hormon LH, kao i hormon TSH, koji nadzire rast i rad štitne žlijezde.
Smetnje u poremećaju: Najčešći problem je pretjerano ili smanjeno lučenje jednog ili više hormona hipofize, poput hormona štitne žlijezde ili nadbubrežnih žlijezda. Simptomi su glavobolja u kombinaciji sa problemima vida.
Hipotalamus
Ova žlijezda je, takođe, smještena u mozgu, a upravlja polnom željom, osjećajem gladi, žeđi, tjelesnom temperaturom, disanjem, srčanim ritmom… Hipotalamus je važna žlijezda koja djeluje kao unutrašnji sat organizma i upravlja svim životnim funkcijama.
Smetnje u poremećaju: Očitavaju se i tumače isto kao poremećaji hipofize, budući da se skup međusobnih djelovanja naziva osovina hipotalamus-hipofiza.
Epifiza
Žlijezda epifiza smeštena je u samom središtu mozga, a njena uloga je poprilično nepoznata. Najpoznatiji hormon koji proizvodi je melatonin, hormon koji upravlja ciklusima sna i budnog stanja.
Smetnje u poremećaju: Poznato je da utiče na reprodukciju životinja, ali poremećaji i njihove posljedice kod ljudi nisu poznate.
Štitna žlijezda
Vrlo važna i smještena u dnu vrata, štitna žlijezda proizvodi horomone koji utiču na rast, proizvodnju tjelesne energije i brzinu metaboličkih procesa u tijelu.
Smetnje u poremećaju: Razlikuju se s obzirom na to da li štitna žlijezda radi previše ili premalo. Kod slabijeg rada javlja se usporenost metabolizma, a kod jakog ubrzanost. Za oba poremećaja karakteristično je lupanje srca, slabljenje noktiju i kose, poremećaji menstrualnog ciklusa i nagle promjene tjelesne težine.
Paratireoidne žlijezde
Riječ je o četiri male žlijezde koje se nalaze uz štitnu žlijezdu, a proizvode hormone koji utiču na metabolizam kalcijuma.
Smetnje u poremećaju: Zbog nedovoljnog rada može doći do osjećaja trnjenja, gubitka osjećaja u stopalima i dlanovima, a u kritičnim slučajevima može doći i do privremene paralize. Kod prekomjernog rada može doći do formiranja kamena u bubregu ili preloma kostiju.
Gušterača
Ova važna žlijezda nalazi se u gornjem dijelu trbušne šupljine. Njena funkcija je kontrola nivoa šećera u krvi, otpuštanjem hormona insulina i glukagona.
Smetnje u poremećaju: Najčešći simptom je promjena tjelesne težine, stalan osjećaj žeđi, malaksalost i drugi znaci koji upućuju na nastanak dijabetesa.
Nadbubrežna žlijezda
Ova žlijezda nalazi se iznad bubrega, a dijeli se na središnji dio i koru. Odgovorna je za proizvodnju hormona kortizona i kortizola, ali je zaslužna i za malu količinu muških i ženskih polnih hormona, kao i hormona stresa.
Smetnje u poremećaju: Kod pojačanog rada dolazi do prekomjernog stvaranja androgenih steroida, odnosno testosterona i sličnih hormona. Tada dolazi do pojačane dlakavosti kod muškaraca i žena, pojave akni, jačanja libida i poremećaja u menstrualnom ciklusu.
Jajnici
Ovaj parni organ zadužen je za reprodukciju, ali i održavanje ravnoteže polnih hormona koje proizvodi. Jajnici regulišu menstrualni ciklus, omogućavaju sazrijevanje i otpuštanje jajnih ćelija i proizvode hormone estrogen i progesteron.
Smetnje u poremećaju: Najčešće se radi o sindromu policističnih jajnika, za koji je tipičan neregularan – skraćen ili produžen menstrualni ciklus, pojačana dlakavost, pojava akni, neplodnost i gojenje u predjelu stomaka.
Testisi
Muške polne žlijezde kod muškaraca imaju ulogu da proizvode spermatozoide i muški polnog hormon testosteron.
Smetnje u poremećaju: Najčešće se vezuje za poremećaj u radu drugih žlijezda, a rezultat je smanjeni broj spermatozoida i neplodnost. Simptomi niskog nivoa testosterona su smanjeni libido, nizak volumen sjemena, gubitak kose, umor i manjak energije, gubitak mišićne mase, ali i izostanak ili slabljenje erekcije.
