Optužbe na račun bivše njemačke ministrice obrazovanja Annette Schavan i ostavka koju je zbog njih podnijela pokrenuli su i na Kosovu raspravu o situaciji u obrazovnom sektoru.
Oni bi trebali biti uzor drugima: ministar obrazovanja Ramë Buja i rektor prištinskog sveučilišta Ibrahim Gashi trebali bi dati na provjeru svoje doktorske radnje. Taj zahtjev je u kosovskoj javnosti postao posebno glasan nakon ostavke bivše njemačke ministrice obrazovanja Annette Schavan kojoj je sveučilište u Düsseldorfu početkom godine oduzelo doktorsku titulu. Čak su i zastupnici matične stranke Ramea Buje, vladajuće Demokratske stranke, apelirali na ministra obrazovanja da dobrovoljno svoju dizertaciju podvrgne kontroli.
U razgovoru za DW on kaže da nema ništa protiv toga: “Spreman sam dati na provjeru i svoju i druge doktorske radnje. Trebali bismo uzeti za primjer slučaj bivše njemačke ministrice obrazovanja Annette Schavan te početi i kod nas s ovom akcijom.”
Inflacija doktorskih titula
Službeno je od završetka rata na Kosovu 1999. godine u mladoj državi podijeljeno 416 doktorskih titula. Mnogi na to gledaju kritično smatrajući da je to previše za zemlju s manje od dva milijuna stanovnika. Čuju se i optužbe da na Kosovu cvjeta trgovina s dizertacijama i diplomskim radnjama. Kosovski tisak je početkom ožujka izvještavao o pojedinim osobama i organizacijama koje navodno za novac drugima pišu doktorske i ostale znanstvene radnje. Konkretnih dokaza za to, međutim, nema.
Ministarstvo obrazovanja je znalo za ove sumnje, kaže ministar Ramë Buja: “Odmah smo osnovali Istražni odbor da ih provjeri i poslali smo ga spomenutim osobama i organizacijama. Ispostavilo se, međutim, da se ovdje radi samo o tehničkoj pomoći pri pisanju doktorskih i diplomskih radnji.”
Na sveučilištu u Prištini su studenti sami pokrenuli raspravu o plagijatima i kvalitetu studija. Jedna od glavnih točaka kritike je da na sveučilištu nema dovoljno kvalificiranog profesorskog kadra. Kvalitet nastave pati, međutim, prvenstveno zbog velikog porasta broja studenata – 2003. je u Prištini bilo 27.000 studenata, danas ih studira više od 100.000.
Uzroke problema valja tražiti u povijesti
Osim toga, žali se profesor Dukagjin Pupovci, neki profesori doslovno “trče za političarima kako bi im dali doktorsku titulu”: “Nadaju se da će od njih – oni ili njihova djeca – zauzvrat dobiti neku uslugu.” Ovaj profesor koji predaje u Prištini ne vjeruje da na Kosovu ima puno isprepisivanih radnji, ali smatra da je kvaliteta znanstvenih radnji općenito na niskoj razini.
Razloge za manjkavu kvalitetu obrazovnog sistema na Kosovu treba tražiti u novijoj historiji mlade države. Zbog sukoba za Srbijom 90-ih godina prošlog stoljeća su kosovski Albanci uveli neku vrstu paralenog sistema: nastava za albanske učenike i studente se držala u privatnim kućama, a često i u podrumima, odvojeno od nastave za srpsko stanovništvo. Albanski učenici, učitelji, studenti i profesori često nisu imali samo loše uvjete za rad nego su bili i izloženi šikaniranju srpske policije i vlasti.
Softver protiv plagijata
Nakon završetka rata na Kosovu prva je zadaća bila stvoriti učionice i logističku infrastrukturu. Kako su sada u skoro svakom selu učenici dobili nove školske zgrade, došlo je vrijeme da se puno više mora govoriti o kvaliteti nastave, kaže ministar obrazovanja Buja. Prema njegovom mišljenju vrlo brzo će doći i “trenutak istine” za doktorske titule.
“Potpisali smo sporazum s austrijskom vladom o digitalizaciji doktorskih radnji i u tom kontekstu smo naručili softver protiv plagijata”, objašnjava ministar Buja: “On će ubrzo biti instaliran i uz pomoć njega će se moći provjeriti sve knjige, diplome i doktorske radnje”. Tim softverom će se moći ustanoviti jesu li dijelovi neke znanstvene radnje od riječi do riječi preuzeti.
Na Kosovu i u drugim zemljama ljudi još uvijek sumnjaju da se do puno doktorskih titula i diploma došlo na nezakonit način. Ramë Buja se nada da će uvođenjem novog sistema provjere utihnuti kritike kvalitete obrazovanja na Kosovu.
