Poplave u nekim zemljama dovele su do zastoja ekonomije jugoistočne Evrope u 2014. godini, uz rast od samo 0,2 procenta, podaci su najnovijeg Redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za ovu regiju.
Prema riječima ekonomistice Svjetske banke u BiH Sandre Hlivljak, procjenjuje se da su poplave u maju prošle godine koštale BiH oko 15 procenata BDP-a, a Srbiju oko 4,7 u izgubljenoj proizvodnji i štetama.
Oštećenja na objektima za proizvodnju električne energije su nanijela štete privredi Srbije, a uništeni usjevi poljoprivrednoj proizvodnji u BiH.
Prema procjenama Svjetske banke, srbijanska ekonomija je u prošloj godini smanjena za dva procenta, a BiH stagnira. Za Kosovo i Crnu Goru su za prošlu godinu date procjene pada stopa ekonomskog rasta.
Samo su Albanija i Makedonija pokazale znakove održivijeg oporavka na krilima povećanja izvoza, energije i turizma u Albaniji i izvoza vezanog za javne investicije, preradu i direktne strane investicije (FDI) u Makedoniji, naročito u drugoj polovini godine.
U ovoj godini se u zemljama jugoistočne Europe u prosjeku može očekivati rast bruto domaćeg proizvoda (GDP) od 1,3 posto, međutim, među njima će biti velikih razlika kako i u prošloj godini.
Prema prognozama, vanjska potražnja će ostati ključni pokretač rasta, a pogodna monetarna politika u eurozoni trebala bi pomoći državama regije u povećanju njihovog izvoza.
Regionalna direktorica Svjetske banke za jugoistočnu Europu Ellen Goldstein kazala je kako je prošlogodišnji rast u cjelosti bio nedovoljan kako bi se poboljšao životni standard ili smanjila velika stopa nezaposlenosti u regiji.
Prema prognozama za 2015. godinu, najveći rast GDP-a ponovo može očekivati Makedonija i on bi trebao iznositi 3,5 posto, zatim Crna Gora sa očekivanih 3,4 posto rasta, slijedi Albanija sa tri posto dok bi on u BiH trebao iznositi 1,5 posto, a u Srbiji će ponovo biti negativan i to -0,5 posto.
Projicirani rast GDP-a u 2015. godini u eurozoni prema analizi Svjetske banke je 1,1 posto.
Iz Svjetske banke upozorili su i na rizike poput neizvjesnog oporavka eurozone, pojave deflacije, ali i produženog trajanja ukrajinske krize.
Reforme koje se očekuju od svih zemalja jugoistoka Europe mogle bi potaknuti nezadovoljstvo stanovništva. Navedeni prioriteti za reforme su, između ostalih, ekonomske reforme u BiH, pomoć onima koji su socijalno najugroženiji, rad na strategiji upravljanja dugom, poboljšanje poslovnog okruženja i nastavak rada na poboljšanju koordinacije fiskalne politike.
