Kosovski zvaničnici vode razgovore s arapskim zemljama, Vatikanom i Izraelom, kako bi zadobili formalno globalno priznanje, pet godina nakon proglašenja nezavisnosti od Srbije.
“Proces međunarodnog priznanja Kosova je nezaustavljiv i ima globalni geografski obuhvat,” izjavio je kosovski ministar vanjskih poslova Enver Hoxhaj u vezi s intenziviranjem pregovora s Organizacijom za islamsku saradnju (OIC) i Vatikanom.
Hoxhaj je u septembru imao razgovore s generalnim sekretarom OIC-a Ekmeleddinom Ihsanogluom i Franceskom Kanalinijem, specijalnim izaslanikom pape Franje.
“Korak ka formalnom priznanju od strane Vatikana predstavljao bi zahvalnost za patnje i tekući snažni angažman naroda Kosova u izgradnji demokratske države, u potpunom skladu s najboljim evropskim vrijednostima,” izjavio je Hoxhaj, dodavši kako je uvjeren da će papa “otvoriti svoje srce” za narod Kosova i priznati vrijednosti te države.
Polovina država-članica OIC-a priznale su Kosovo, a ostatak “nema nikakvih političkih ni pravnih razloga da ne prizna Republiku Kosovo,” izjavio je Hoxhaj.
Tajland, Grenada i Libija prošlog su mjeseca formalno priznali Kosovo, pridruživši se Gijani, Tanzanji, Jemenu, El Salvadoru i Egiptu kao zemlje koje su ga priznale ove godine. Sa današnjim danom, nezavisnost Kosova priznalo je 106 članica UN-a.
Zvaničnici traže i priznanje od Izraela. Na Kosovu trenutno živi manje od 100 Jevreja, ali vlasti su preduzele korake ka promovisanju odnosa između Jevrejske zajednice i ostatka stanovništva. U maju ove godine je u Prištini otkrivena memorijalna ploča o Holokaustu, a postoje i planovi za izgradnju Jevrejskog historijskog muzeja.
“Izrael nije samo zemlja, to je važna zemlja, uticajna u zajednici naroda,” izjavio je za Jevrejsku telegrafsku agenciju JTA 13. septembra zamjenik kosovskog ministra vanjskih poslova Petrit Selimi, naglasivši historijske veze između dviju zemalja.
Stručnjaci imaju različita mišljenja o novoj vladinoj strategiji.
Cijelo pitanje priznanja je kompleksno i o njemu se može raspravljati, izjavio univerzitetski profesor Valon Murtezaj, koji predaje u Parizu. On kaže da bi, nakon odluke Međunarodnog suda pravde u prilog nezavisnosti Kosova, nezavisnost te zemlje trebale priznati sve države svijeta, ali “kako države imaju svoje političke razloga i svoje interesa, često se dešava da oni bivaju u sukobu s pravnim pristupom,” izjavio je on.
Politički komentator i univerzitetski profesor Belul Beqaj izjavio je da je istovremena akcija za priznanje mudar korak, jer bi pojedinačno obraćanje dovelo do otpora s ove ili one strane.
“Postoje brojni izazovi, ali oni imaju poseban senzibilitet, imajući u vidu uticaj arapskog svijeta s sjedne strane, te Vatikana s druge … kao i strukturu stanovništva Kosova,” izjavio je Beqaj.
Seb Bytyci, izvršni direktor Balkanskog instituta za mir, izjavio je da je glavni izazov za priznanje s Bliskog Istoka taj što Kosovo nije na političkom radaru tih država.
“Neke države na Kosovo gledaju kao na tvorevinu Zapada i odbijaju ga priznati,” kaže Bytyci.
Petrit Zogaj, izvršni direktor kosovskog pokreta “Fol” (Progovorimo), naglasio je da su, kako izgleda, pregovori Kosova s Vatikanom i Izraelom dovoljni, ali ne toliko da bi dali vidne rezultate. S druge strane, izazovi vezani za nepriznavanje od strane arapskih zemalja su historijske, kontekstualne i strateške prirode, kaže on.
“Dobar dio tih država dobro se sjeća Titove Jugoslavije i vidi Srbiju kao njenu nasljednicu,” izjavio je Zogaj. “Jedan drugi dio vidi državu Kosovo kao zapadni proizvod i to ih navodi na daljnje predrasude. A taj dio ne vidi nikakvih političke, ekonomske ili strateške interesa u priznavanju Kosova.”
Šta mislite šta bi vlada Kosova trebala učiniti kako bi stekla veći broj priznanja? Iznesite svoja razmišljanja u komentarima.
