BiH na 103. mjestu od 177 na svjetskom Indeksu ekonomske slobode, Srbija 94., Hrvatska 78., Crna Gora 70., a Makedonija 43, dok Kosovo nije rangirano.
Makedonija je balkanska država rangirana na najvišem, a Bosna i Hercegovina na najnižem mjestu na godišnjem svjetskom Indeksu ekonomske slobode, koji su u četvrtak objavili The Heritage Foundation i The Wall Street Journal.
Al Jazeera je imala ekskluzivni pristup podacima analize, koji pokazuju da je Makedonija na 43. mjestu na svjetskoj ljestvici, u odnosu na Albaniju (58), Bugarsku (60), Crnu Goru (70), Sloveniju (76), Hrvatsku (78), Srbiju (94), te Bosnu i Hercegovinu (103). Kosovo nije rangirano.
Od 1995, Indeks ocjenjuje četiri ključne oblasti ekonomske slobode u zemljama svijeta – vladavinu prava, efikasnost zakonodavstva, ograničenu vladu i otvorena tržišta.
Znatne reforme u Makedoniji
Svaka od 177 zemalja ocijenjena u ovogodišnjem indeksu je opisana kao “slobodna” (zemlje sa zbirnom ocjenom 80 ili višom), “uglavnom slobodna” (70-79,9), “umjereno slobodna” (60-69,9),” uglavnom neslobodna” (50-59,9), te “represivna” (ispod 50).
Zemlje Balkana dobile su sljedeće ocjene: Makedonija 68,2, Albanija 65,2, Bugarska 65, Crna Gora 62,6, Slovenija 61,7, Hrvatska 61,3, Srbija 58,6, BiH 57,3.
Analiza pokazuje da je Makedonija, čija je ocjena pala za 0,3 poena od prethodne godine, provela znatne reforme u protekloj deceniji.
“Dok je održala makroekonomsku stabilnost, postigla je znatan napredak u rastu ličnih prihoda i smanjenu siromaštva”, navodi se u izvještaju.
“Kompetitivne stope poreza i povoljan trgovinski režim, koje podržava relativno efikasan zakonodavni okvir, potakli su razvoj poduzetništva.”
Govoreći o stanju ekonomske slobode u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, Nataša Srdoč, predsjednica Adriatic instituta za javnu politiku, koji je objavio nalaze Indeksa i relevantne podatke za centralnu i jugoistočnu Evropu, rekla je da su prvi koraci u napretku tih zemalja uspostavljanje nezavisnog pravosuđa, vladavine prava i zaštite vlasničkih prava, te borba protiv korupcije.
Ona je istakla da su u Hrvatskoj isti problemi prisutni već 10 godina, te da zbog njih “ulagači poštenih namjera zaobilaze Hrvatsku u širokom luku”.
Joel Anand Samy, član upravnog odbora Adriatic instituta za javnu politiku i stariji savjetnik Heritage Foundation, kazao je da Hrvatska treba slijediti primjer Poljske i baltičkih zemalja, te smanjiti porez za građane i provesti reformu tržišta rada, koje ne smije odgađati.
Važnost stranih ulaganja
Što se tiče Srbije, osim spomenutih prioriteta, ta zemlja mora smanjiti birokratiju, regulatorne prepreke, državnu potrošnju i inflaciju, kazala je Srdoč.
Na taj način, bit će omogućen ulazak kvalitetnog stranog kapitala i otvaranje novih radnih mjesta, koja će potaknuti mlade da ostanu u Srbiji, dodala je.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Srdoč je kazala da “bez ulaganja nema novih radnih mjesta i BiH si više ne može dozvoliti stopu nezaposlenosti od 43 posto”.
“BiH već ima relativno visoki nivo slobode ulaganja, monetarne i fiskalne slobode, ali mora drastično smanjiti državnu potrošnju”, rekla je ona.
Na svjetskom nivou, Hong Kong i Singapur su zemlje sa najvećom ekonomskom slobodom 19. godinu zaredom.
Australija i Novi Zeland su na trećem i četvrtom mjestu, dok je Švicarska peta.
Sjeverna Koreja završila je godinu na posljednjem, 177. mjestu, dok su ispred nje Kuba i Zimbabve.
Država koja je ostvarila najveći pomak je Gruzija, čiji se indeks ekonomske slobode povećao za 2,8 poena, te je tako dobila ocjenu 72,2 i upisala se među “uglavnom slobodne” ekonomije svijeta.
S druge strane, najveći pad zabilježio je Belize, čija je ocjena pala skoro pet poena na 57,3.
Spor napredak
Analiza regija pokazuje da su, prema ovogodišnjem indeksu, samo Evropa i Sjeverna Amerika napredovale, dok je nivo ekonomske slobode u drugim regijama svijeta oslabio ili ostao nepromijenjen.
U Evropi, 32 zemlje dobile su bolju ocjenu nego godinu ranije. Švicarska je i dalje jedina “slobodna” ekonomija u Evropi, a na tom kontinentu nalaze se samo dvije “represivne” ekonomije sa ocjenama manjim od 50 – Ukrajina i Bjelorusija.
Prema ovoj analizi, zemlje sa većim nivoom ekonomske slobode rangirane su mnogo bolje nego ostale, po ekonomskom rastu, ličnim prihodima, zaštiti okoliša i smanjenju siromaštva.
Rezultati pokazuju i da je spor napredak zemalja svijeta po pitanju ekonomske slobode.
U protekloj godini, samo 31 država dobila je ocjenu ekonomske slobode veću za jedan poen ili više, dok je 35 država palo za jedan poen na ljestvici.
U prosjeku, na svjetskom nivou, ekonomska sloboda zabilježila je pomak od 0,1 poena u odnosu na prethodnu godinu.
