Mjesec mart najhladniji u Evropi u posljednjih 100 godina

Mart je u većem dijelu našeg kontinenta bio osjetno hladniji od prosjeka.

Najhladnije je bilo u dijelovima srednje i sjeveroistočne Evrope, gdje je srednja mjesečna temperatura bila i za više od 5 stepeni niža od dugogodišnjeg prosjeka. U ostatku navedenog područja mart je bio za 3 do 5 stepeni hladniji od prosjeka. U južnom dijelu srednje Evrope, na većem dijelu Pirinejskog poluotoka, sjeveru Italije, mart je bio od 1 do 3 stepena hladniji od prosjeka. Tako je bilo i u središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti naše zemlje, javlja Crometeo.

Topliji mart su imali jugoistočni krajevi kontinenta i krajnji južni dijelovi Sredozemlja.

Mart 2013. je u Njemačkoj s prosječnom temperaturom od 0.2 stepeni jedan od šest najhladnijih martova od 1881. godine. Na 40 meteoroloških postaja su mjerene rekordno niske temperature u drugoj trećini mjeseca, dok je također na 40 postaja mjerena rekordno niska temperatura na kraju mjeseca.

U Velikoj  Britaniji je ožujak sa srednjom temperaturom od 2.2 stupnja bio za 3.3 stepeni hladniji od prosjeka (1961.-1990.).  Bio je to drugi najhladniji mart od 1910. godine (izjednačen s martom 1947. godine). Hladniji je bio samo iz 1962. godine sa srednjom temperaturom od 1.9 stepeni. Mart je u Velikoj Britaniji bio hladniji od sva tri zimska mjeseca (decembar, januar i februar). To se zadnji puta dogodilo 1975. godine.

Mart je bio sušan u hladnijim dijelovima kontinenta, a to se osobito odnosi na krajeve uz Baltičko more, te veći dio srednje Europe. Najviše oborina je po količini (više od 400 litara) palo na području Crne Gore, a te su oborine na većini postaja u  Crnoj Gori bile rekordne.

Velike količine oborina (i dvostruko više od prosjeka) pale su na Pirinejskom poluotoku,  jugu Francuske,  u većem dijelu Italije, Balkanskom poluotoku, te u Mađarskoj, Rumuniji, Slovačkoj i Ukrajini.

Najviše padavina u odnosu na prosjek (i više od četverostruke prosječne količine) palo je na većem dijelu Pirinejskog poluotoka, na mediteranskoj granici Italije i Francuske, dijelu Korzike te na sjeveroistoku Mađarske i sjeverozapadu Rumunjske.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.