Policija Kosova ističe da je razradila strategiju u borbi protiv kriminala. Stručnjaci međutim smatraju da je kriminal u porastu, a da je pravosuđe odgovorno za sporo procesiranje krivičnih djela.
Trgovina ljudima, krijumčarenje imigrantima, trgovina narkotika, oružja, te ekonomski i finansijski kriminal, su pojave koje trenutno ugrožavaju bezbjednost na Kosovu, navode visoki policijski zvaničnici.
Direktor Odjeljenja za istragu kriminala, Riza Shillov, navodi da se Kosovo u ovom pogledu ne razlikuje mnogo od država regiona, kada se govori o oblicima i vrstama pojedinačnih i organizovanih kriminala:
„Tu su trgovina ljudima, narkoticima, krijumčarenje emigrantima i trgovina oružjem. Takođe imamo krivična djela u oblasti korupcije ili ekonomskog i finansijskog kriminala, koja brojčano nisu veća od ostalih krivičnih djela koja se odnose na nečiji život ili povrede tijela, kao što su zastrašivanje, tjelesne povrijede, pokušaji ubistava i slično. Sve to međutim predstavlja veliku prijetnju bezbjednosti naše zemlje”, kaže Shillov.
On je naglasio da Policija Kosova, uzimajući u obzir česte takve zločine, ima svoje politike kako bi se suočila sa takvim djelima i pomogla građanima:
„Policija Kosova je izgradila svoje zakonske i institucionalne kapacitete kako bi se suprotstavila svim načinima kriminala.“
Stručnjak za sigurnost, Nuredin Ibishi, smatra da je organizovan kriminal u zemlji u porastu. On navodi da odgovorni organi djeluju ispravno, ali kritikuje pravosudni sistem zbog kašnjenja ili ne rasvjetljivanja slučajeva koji su povezani sa kriminalom:
„Policija se uspješno bori protiv ovih pojava, međutim, u tome nisu uspješni tužilaštva i sudovi. Na primjer, u nekim slučajevima koji se otkriju, u jednoj relativnoj mjeri tužilaštvo i sudstvo ne preduzima potrebne mjere, ni u smislu pokretanja krivičnog postupka, ali ni u određivanju potrebnih mjera”, kaže Ibishi.
On dodaje da se u razmatranju predmeta kasni zbog reformi koje su se desile u pravosudnom sistemu, obzirom da se kriminalni predmeti trebaju razmotriti na vrijeme:
„Zločini se uvek moraju pratiti, a naročito oni aktuelni. Za one predmete koji su stariji, mora se naći mogućnost, vrijeme, i kapacitet da se rješe. Najveća zabrinutost je to što se kriminalni slučajevi ne prijavljuju i zbog toga dolazi do kašnjenja u procesiranju postupaka”, ocjenjuje Ibishi.
Građani se najviše žale na krađu po stanovima, kućama i radnjama. Agron Krasniqi iz Prištine navodi da takve krađe prouzrokuju brojne traume i ulivaju nepovjerenje kod odgovornih institucija:
„Mi smo svjesni ovih negativnih pojava, a to podrazumijeva da je svaki građanin pod određenom dozom straha”, kaže Agron Krasniqi.
