Jedna od najsretnijih zemlja na svijetu je ujedno i najsiromašnija – Vanuatu, mala ostrvska država istočno od Australije.
Britanski istraživački centar “New economics fondation” svojevremeno je razradio Svjetski indeks sreće. SAD, u kojima je težnja ka sreći propisana u Deklaraciji nezavisnosti kao jedno od neotuđivih ljudskih prava, nisu dospjele čak ni među prvih sto sretnih država!?
Sudeći prema “karti sreće”, koju su napravili Britanci, među liderima je Latinska Amerika. U prošloj godini države iz ovog područja zauzele du čak devet od deset prvih mjesta, ustupivši jedno mjesto – Vijetnamu.
Vidljivo je da države sa objektivno visokim standardom i demokratskim trdicijama, uglavnom, po sreći zaostaju za manje razvijenim.
Analitičari su došli do zaključka da pokazatelji ekonomskog rasta i razvoja ne odražavaju realno samoosjećanje nacije. Ispostavilo se da ljudi ne sanjaju toliko o bogatstvu, koliko o sreći i zdravlju.
Zanimljivo je da se, prema podacima “Galupa” u poslednjih nekoliko godina povećava, i to za četiri puta, broj sretnih zemalja.
Posljednja sociološka anketiranja u Rusiji pokazuju da čak 77 odsto građana nivo sreće mjeri, u prvom redu, stanjem zdravlja. Bogatstvo za njih nije najvažnije. U Rusiji tri četvrtine anketiranik stanovnika smatra sebe srećnim.
Postoje tri elementa koja se uzimaju kao značjna kada se procjenjuje zadovoljatvo stanovnika. Prvo je, naravno, prihod. Drugi pokazatelj je zdravlje i treći je – saučešće, tačnije koliko se neko osjeća u miru sa svijetom, susjedima, rođacima, prijateljima, sugrađanima…
Sreća je zarazna stvar, do takvog zaključka došli su stručnjaci Harvardskog i Kalifornijskog univerziteta.
Prema njihovom mišljenju, ako u okruženju čovjeka prevlađuju dobronamjerni i osmjehnuti ljudi, njihov osećaj svijeta prenosi se i na njega.
