Ako želite ubrzati kuhanje, možda ste već posegnuli za toplom vodom iz slavine kako biste uštedjeli nekoliko minuta. No upravo to zdravstvene institucije ne preporučuju. Za piće i pripremu hrane bolje je uvijek uzeti hladnu vodu iz slavine i zagrijati je sami. Kad treba brzo skuhati tjesteninu, juhu ili kavu, čini se logičnim otvoriti slavinu s toplom vodom. Voda je već zagrijana pa bi cijeli postupak trebao biti brži. Ipak, tih nekoliko ušteđenih minuta ne bi trebalo biti razlog da toplu vodu iz kućne instalacije koristimo za ono što ćemo pojesti ili popiti.
Razlog nije nužno u vodi koja iz vodovoda dolazi u kuću ili stan, već u putu koji voda prolazi kroz kućne instalacije i sustav za zagrijavanje. Hladna voda koja dolazi iz vodovoda preporučuje se za piće i pripremu hrane zato što toplija voda može lakše otapati određene metale iz cijevi, spojeva i slavina. To je osobito važno u starijim kućama i stanovima, gdje kućne instalacije mogu sadržavati materijale koji s vremenom otpuštaju metale poput olova.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo zato preporučuje da se za piće, kuhanje i pripremu dječje hrane koristi hladna voda, koju ćemo potom sami zagrijati.
Za tjesteninu, juhu i kavu bolje uzmite hladnu vodu
Topla voda iz slavine pritom ne dolazi izravno iz vodovodne mreže na isti način kao hladna. Ona prolazi kroz sustav zagrijavanja, odnosno bojler, gdje može dulje vrijeme stajati u kontaktu s različitim materijalima. To ne znači da toplu vodu iz slavine nikada ne treba koristiti. Problem je prvenstveno u tome što je nije preporučljivo koristiti za ono što ćemo pojesti ili popiti.
Ako ste, primjerice, krenuli kuhati tjesteninu, juhu ili pripremati kavu, postupak je jednostavan: natočite hladnu vodu iz slavine i zagrijte je na štednjaku ili u kuhalu. Time izbjegavate nepotreban kontakt vode za piće s kućnim sustavom zagrijavanja i instalacijama kroz koje prolazi topla voda. Još jedna stvar važna je ako slavinu niste koristili nekoliko sati. U tom slučaju dobro je prije korištenja pustiti hladnu vodu da kratko teče.
HZJZ za kuhinjsku slavinu nakon noćnog stajanja preporučuje najmanje 10 sekundi ispiranja. Ako voda nije korištena dulje vrijeme, primjerice više od 48 sati, preporuka je pustiti je da teče najmanje dvije minute.
Prokuhavanje ne uklanja olovo iz vode
Postoji i jedna važna zabluda. Ako nekoga brine prisutnost metala poput olova u vodi, prokuhavanje nije rješenje. Kuhanje vode može uništiti određene mikroorganizme, ali ne uklanja metale i druge kemijske onečišćivače. Zato činjenica da ćete vodu kasnije prokuhati ne znači da je prethodno bilo svejedno jeste li uzeli hladnu ili toplu vodu iz slavine. Upravo zbog toga preporuka da se za pripremu hrane koristi hladna voda vrijedi i kada se ta voda kasnije zagrijava do vrenja.
Ako živite u starijoj kući ili stanu i zabrinjava vas kvaliteta vode, možete se informirati kod svojeg lokalnog vodovoda ili napraviti analizu vode. Postoje i filtri namijenjeni uklanjanju određenih onečišćivača iz vode, no ni kod njih nije dovoljno samo kupiti bilo koji proizvod. Važno je provjeriti što konkretni filtar zapravo uklanja i odgovara li upravo problemu koji želite riješiti. Naime, različiti filtri namijenjeni su uklanjanju različitih tvari, pa činjenica da neki filtar pročišćava vodu ne znači automatski da uklanja i određeni metal ili drugi mogući onečišćivač.
Na kraju, preporuka je prilično jednostavna i ne zahtijeva nikakve posebne promjene navika. Za kuhanje, pripremu kave i piće koristite hladnu vodu iz slavine, a zatim je sami zagrijte. Ako je voda dugo stajala u instalacijama, pustite je da kratko teče prije korištenja, a nakon duljeg nekorištenja isperite instalaciju prema preporučenom vremenu.
Možda ćete tako izgubiti nekoliko minuta u odnosu na korištenje već tople vode iz slavine, ali upravo je to jednostavna navika koju zdravstvene institucije preporučuju kako bi se smanjio nepotreban kontakt vode za piće s kućnim instalacijama i sustavom zagrijavanja.
izvor dnevno.hr
